Na gradilištu u Vinkovcima arheolozi proučavaju drevno keltsko naselje

Na gradilištu u Vinkovcima arheolozi proučavaju drevno keltsko naselje
Foto (nije fotografija događaja u članku): Epa

NA GRADILIŠTU buduće stambene zgrade u Ulici Matije Gupca u vinkovačkoj gradskoj četvrti Ervenica arheolozi Gradskog muzeja Vinkovci već dva mjeseca istražuju keltsko naselje, jedno od dva takva naselja na tlu Vinkovaca, a istraživanja su rezultirala zanimljivim nalazima.

Po riječima voditeljice istraživanja, arheologinje Maje Krznarić-Škirvanko, riječ je o iznimno zanimljivom arheološkom istraživanju jer su prvi put, s obzirom na to da je riječ o stambenoj zgradi u dužini, vinkovački arheolozi dobili priliku istraživati u dubinu prostora.

“Naišli smo i na rimsku arhitekturu”

"U ovoj ulici radili smo puno puta, ali uvijek samo u onome dijelu u kojem investitori nešto grade, a to su obično kuće u samoj ulici. Nikad nismo išli ovako duboko do rijeke Bosut, od koje se sada nalazimo praktički udaljeni samo deset metara. S Ervenice imamo podatke o arheološkim nalazima još s kraja 19. stoljeća kada je naš poznati arheolog i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vinkovčanin Josip Brunšmid, u svom poznatom djelu Colonia Aurelia Cibalae: Vinkovci u staro doba pisao o nalazima rimske arhitekture s ovog područja", kazala je Maja Krznarić-Škrivanko.

Po njezinim riječima, istraživanje je pokazalo potpuno drukčiju situaciju od one zatečene pri istraživanju kuća u ulici devedesetih godina prošloga stoljeća.

"U prvoj sondi naišli smo na objekte koji nisu bili uništeni kasnijim radnjama, a kada je riječ o prapovijesnim nalazima, imamo najviše nalaza iz mlađeg željeznog doba Latenske kulture. Kako se penjemo prema ulici, nailazimo i na rimsku arhitekturu, među kojom je zanimljiv jedan manji objekt oko kojeg smo našli hrpu rimskih lampica, a ispred mali zidani grob u kojem smo našli tri rimske lampice i jaje, i to potpuno očuvano, što je iznimna rijetkost", navodi ova arheologinja.

Napominje kako, iako se Ervenica primarno vodi kao arheološko naselje vučedolske kulture, na lokalitetu nije pronađen nijedan nalaz iz doba te kulture.

Proučavanje lokaliteta trajat će do kraja srpnja

"Mi obično kopamo površine veličine 100-tinjak četvornih metara, kolike su i površine uglavnom kuća koje se ovdje grade. Međutim, kada dobijete površinu od 800 četvornih metara, vi onda možete puno toga više ispričati jer ste dobili puno veći segment nekog naselja. Jako puno smo našli keramike, koje smo odnijeli u muzej nekoliko stotina kilograma i cijelih posuda.

To je keramika koja je rađena na lončarskom kolu po kojem su Kelti i poznati, iako smo pronašli i keramike rađene rukom, koja je vezana uz starije željeznodobno stanovništvo na koje su naišli Kelti po dolasku na ovo područje. Imamo i željezni nož, sjekire, razne alate, tako da je ovaj dio očito bio nekakvo poljoprivredno naselje", kaže Maja Krznarić-Škrivanko, pojašnjavajući kako je riječ o povijesnom razdoblju od kraja 4. stoljeća prije Krista do dolaska Rimljana od 12. do 7. godine prije Krista.

Na lokalitetu u Ulici Matije Gupca na Ervenici arheolozi će istraživati do kraja srpnja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara