NOVOZELANĐANI u subotu biraju novi saziv parlamenta na izborima čijom su kampanjom dominirali visoki troškovi života, a laburistički premijer Chris Hipkins bori se za ostanak na vlasti deset mjeseci nakon ostavke njegove prethodnice i miljenice javnosti Jacinde Ardern.

Čelnik oporbe Chris Luxon, bivši ravnatelj zračne kompanije, nada se da će postati novi predsjednik vlade u zemlji s pet milijuna stanovnika. 

Novozelandska nacionalna stranka (desni centar) koju Luxon vodi mogla bi dobiti dovoljno glasova da formira koalicijsku vladu s liberalima ACT, pokazuju zadnja predizborna ispitivanja.

U novozelandskom mješovitom proporcionalnom sustavu birači glasaju za političku stranku i biraju zastupnika u svojoj izbornoj jedinici.

Za sastavljanje vlade stranka mora imati najmanje 61 zastupničko mjesto od 120 u parlamentu ili mora formirati koaliciju. 

Na zadnjim izborima u listopadu 2020. tadašnja premijerka Jacinda Ardern sa svojim laburistima uvjerljivo je pobijedila.

Njezina vlada lijevog centra uživala je visok stupanj podrške jer je zatvorila granice početkom 2020. godine i zaštitila zemlju od pandemije covida.

Pohvale je stekla i za upravljanje katastrofama 2019. godine kada je vulkanska erupcija usmrtila 22 ljudi te napada na džamiju u gradu Christchurchu u kojem je 51 osoba izgubila život.

Ali Jacinda Ardern podnijela je ostavku u siječnju kazavši da se želi više posvetiti obitelji. Njezinu nasljedniku Chrisu Hipkinsu koji je na dužnosti devet mjeseci pada popularnost. 

Tri teške godine

"Bile su to tri teške godine za Novi Zeland", priznao je Chris Hipkins u kontekstu snažnog rasta cijena hrane i goriva i inflacije koja bi trebala ove godine premašiti 6 posto.

Premijer se nada da će "preokrenuti situaciju" i "pobijediti", no laburisti teško mogu osvojiti 30 posto ako su točne zadnje ankete. 

"Obilazeći zemlju vidio sam da velika većina Kiwija (što je naziv za Novozelanđane) misli da idemo u krivom smjeru. Glasajte za promjene", govorio je, pak, njegov protivnik Chris Luxon u kampanji.

Dvojica stranačkih vođa razilaze se ponajprije u pogledu rješenja koja predlažu kućanstvima u borbi protiv visokih životnih troškova.

Hipkinsova vlada mogla bi izgubiti zbog birača koji jedva plaćaju račune, smatraju stručnjaci.

"Kada ljudi osjete da vlada nije uspjela kontrolirati životne troškove i kada se muče da spoje kraj s krajem, oni žele nekoga okriviti", objašnjava Stephen Levine, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Victoria u Wellingtonu.

Jacinda Ardern, koja je sada u Sjedinjenim Državama, pozvala je ovaj tjedan Novozelanđane da "glasaju za ono u što vjeruju", u objavi na Facebooku i ustvrdila da vladi treba treći mandat kako bi nastavila borbu protiv siromaštva i nejednakosti kod djece.

Kratki mandat njezina nasljednika Chrisa Hipkinsa bio je obilježen prirodnim katastrofama i unutarnjim problemima.

Samo dva dana pošto je prisegnuo, razorne poplave pogodile su Auckland, najveći novozelandski grad, i usmrtile četiri osobe.

Petnaest dana poslije, ciklon Gabrielle poharao je Sjeverni otok i usmrtio 11 ljudi. 

Premijer je morao rekonstruirati svoju vladu u četiri navrata tijekom "kompliciranih mjeseci" za njegov kabinet, kako je to sam obrazložio.