VIŠE tisuća ljudi došlo je na komemorativnu šetnju Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR).

Došli su izraziti pijetet žrtvama Drugog svjetskog rata, ali i poslati poruku protiv fašizma. Komemoracija žrtvama fašističke NDH događa se u isto vrijeme kad i misa za žrtve Bleiburga u sarajevskoj katedrali. 

Nekoliko tisuća ljudi se skupilo, a još ih dolazi. Klix.ba javlja da se u šetnji mogu čuti i partizanske pjesme. Iz SABNOR-a su poručili da je cilj mimohoda reći ne fašizmu. Savez udruženja boraca antifašističkog rata (SABNOR) pozvao je svoje simpatizere da se točno u 12 sati okupe na Marijin Dvoru i tamo iskažu počast žrtvama ustaškog terora iz Drugog svjetskog rata.

Ova komemoracija trajat će do 13 sati, a putem razglasa pročitat će se imena žrtava.

Policija na ulicama Sarajeva od ranih jutarnjih sati

Policija u Sarajevu u subotu od jutarnjih sati pojačano osigurava središte tog grada uoči mise za bleiburške žrtve koju predvodi vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić. Od 9 sati zabranjen je prilaz pješacima katedrali Srca Isusova, a promet vozila preusmjeren je u obilazne ulice. Stroga zabrana prilaska katedrali bit će na snazi sve do okončanja mise, a građanima Sarajeva policija je uputila poziv na suzdržano ponašanje.

U samom misnom slavlju moći će sudjelovati samo 20 osoba, a iz Vrhbosanske nadbiskupije pozvali su sve druge vjernike koji žele moliti za bleiburške žrtve da se okupe u svojim župnim crkvama. 

Žustre polemike u BiH zbog mise za bleiburške žrtve

Najava služenja mise za bleiburške žrtve izazvala je žustre polemike u BiH pri čemu je Crkva inzistirala na stajalištu kako je riječ o vjerskom obredu za duše pokojnih, dok su brojni državni dužnosnici, među kojima su i sva tri člana Predsjedništva BiH, političke stranke i nevladine udruge ocijenili kako je misa u sklopu bleiburške komemoracije pokušaj rehabilitacije ustaškog režima koji je odgovoran za ubojstvo više od deset tisuća Sarajlija tijekom fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu.

Uoči održavanja mise u središtu Sarajeva kod spomenika Vječna vatra podignutog u čast partizanima koji su oslobodili Sarajevo 6. travnja 1945. godine postavljen je veliki plakat s originalnom fotografijom građana koje su ustaše pod zapovjedništvom Maksa Luburića objesili u naselju Marijin Dvor.

Uz tu je fotografiju preko cijele glavne ulice koja nosi naziv maršala Tita istaknut i veliki natpis na kojemu uz zvijezdu petokraku stoji poruka "I ja sam antifašist".

I u samoj Crkvi različita stajališta o problematičnoj misi

No i u samoj Crkvi postoje različita mišljenja o misi koja je postala problem. Dvojica franjevaca Bosne Srebrene Ivan Šarčević i Drago Bojić oglasili su se autorskim tekstom pod naslovom "Tuđe fašizme nećemo - svoje ne damo" ocijenivši kako se ni kardinal Puljić ni Crkva u BiH u cijelosti nisu dobro snašli jer su dopustili biti predmet političkih manipulacija. Po njihovu sudu, komemoracija za žrtve Bleiburga je "perfidna politička manifestacija koja više žali za propalim ustaškim zlim režimom nego za žrtvama nevinih koje je taj režim zaveo i izručio u smrt".

"Da je kardinal Puljić htio samo Svetu misu za vojnike likvidirane bez suđenja i nevino stradale civile, a njih je bilo na Bleiburgu, zapravo u Teznom, Kočevskom rogu, Hudoj jami, na dugim marševima i po zatvorima, bilo ih je na desetke tisuća, što potkrepljuju i antifašistički povjesničari, izmakao bi se ovolikoj medijskoj halabuci koja ne pogoduje ni molitvi ni stvarnoj žalosti za stradalima, i nipošto ne bi prihvatio da sudjeluje u komemoraciji s Počasnim bleiburškim vodom, opskurnom organizacijom čiji članovi ni danas ne vide ništa sporno u zločinačkom ustaškom režimu", napisala su dvojica franjevaca.

Onima koji su protiv mise ogorčeno reagirali poručili su da o bleiburškoj tragediji slabo ili gotovo ništa ne znaju, a pritom ni ne žele čuti za bilo kakvo stradanje nekih drugih nevinih ljudi.

"(Oni) zapravo, ni sami nisu raskrstili sa svojom zlom prošlošću, svojim fašizmima, fašizmom u srcu antifašizma, koji su jedva dočekali da svoju etničku i vjersku nesnošljivost, svoje frustracije, svoj bijes prema (Draganu) Čoviću i njegovu HDZ-u, uvijek upakirane u građansko-antifašističko ruho i bosanski patriotizam, iskale prema malobrojnim sarajevskim katolicima i Hrvatima", napisali su fra Ivan i fra Drago uz poruku kako značenje Bleiburga ne može objasniti i otkupiti ni najiskrenija molitva sve dok ne postane mjesto i simbol istinskoga pokajanja.