Na tajnom sastanku u Dohi dogovorena izdaja Madura? "Nisu ga uklonili, predali su ga"
U HOTELSKOJ sobi u Dohi, gotovo 12.000 kilometara od Caracasa, krojila se budućnost Venezuele bez njezinog dugogodišnjeg diktatora Nicolása Madura. Dok je američki predsjednik Donald Trump pripremao vojnu silu kako bi izvršio pritisak na venezuelskog vođu, visoki član kraljevske obitelji Ujedinjenih Arapskih Emirata služio je kao tajni posrednik u pregovorima. No, u tim razgovorima nije sudjelovao Maduro, već njegova potpredsjednica Delcy Rodríguez i njezin brat Jorge, što je potaknulo sumnje da je svrgavanje Madura zapravo bio unutarnji dogovor, piše The Telegraph.
Izdaja ili unutarnji dogovor?
Prema izvorima portala, Rodríguez se sama obratila Washingtonu, predstavljajući se kao "prihvatljivija" alternativa Madurovom režimu, nudeći svojevrsni "Madurismo bez Madura". Danas, uz odobrenje Donalda Trumpa, ona vlada Venezuelom. Sumnje u izdaju potvrdio je i Francisco Santos Calderón, bivši potpredsjednik Kolumbije, koji je izjavio da je "apsolutno siguran" da je Rodríguez izdala Madura i omogućila Sjedinjenim Državama da ga uhite bez značajnijeg otpora.
"Nisu ga uklonili, predali su ga. Apsolutno sam siguran da ga je Delcy Rodríguez predala. Sve informacije koje imamo, počnete ih slagati i kažete: 'Oh, ovo je bila operacija u kojoj su ga predali'", rekao je Santos, bivši kolumbijski veleposlanik u SAD-u.
"Očito, moraju postaviti scenu. Predsjednik Trump kaže da će Delcy biti ta koja će voditi tranziciju, pa će Delcy biti ta koja će voditi tranziciju. Vrlo joj je jasno koju će ulogu igrati i pokušat će steći malo neovisnosti."
Tko je Delcy Rodríguez?
Delcy Rodríguez (56), odvjetnica s jakim vezama u naftnoj industriji, čini se kao idealan kandidat za suradnju sa SAD-om. Potpredsjednica je od 2018. godine, a u vladu je ušla nedugo nakon izbora Huga Cháveza 1999. godine, postupno se uspinjući na ljestvici moći.
Služila je kao ministrica vanjskih poslova, predsjednica ustavotvorne skupštine, a kao potpredsjednica preuzela je i resore nafte i financija. U svojoj posljednjoj ulozi uspjela je zadržati ljevičarske stavove, istovremeno "postajući lice relativne ekonomske liberalizacije", kako navodi Geoff Ramsey, stručnjak za Latinsku Ameriku pri Atlantskom vijeću.
Te tržišno orijentirane politike pomogle su izvući Venezuelu iz duboke ekonomske krize, čime je stekla naklonost ne samo Madura, već i dijela poslovne klase. Njezin otac nekoć je vodio komunističku gerilsku skupinu, a njezin brat Jorge, trenutni predsjednik parlamenta, čini s njom "moćni duo" unutar režima. "Oboje su naučili živjeti i napredovati pod američkim pritiskom i sankcijama", ističe analitičar Pedro Garmendia.
Američka podrška i uvjeti
U subotu je Donald Trump potvrdio da će SAD "voditi" Venezuelu kroz prijelaznu vladu na čelu s Rodríguez, dok se američke naftne kompanije pripremaju za povratak. "Ona je u biti spremna učiniti ono što smatramo potrebnim da Venezuela ponovno postane velika", izjavio je Trump, unatoč tome što je Rodríguez tijekom njegove prve administracije bila pod američkim sankcijama zbog potkopavanja demokracije.
Sada se suočava s golemim izazovom - mora okupiti koaliciju i izbjeći da je u domovini doživljavaju kao "američku marionetu". Zadatak joj nije olakšao ni sam Trump, koji je otkrio da je Rodríguez u razgovoru s državnim tajnikom Marcom Rubiom ponudila učiniti "što god [nam] treba". Američki dužnosnici upozorili su da će njihov odnos s prijelaznom vladom ovisiti o njezinim potezima te da su daljnje vojne akcije moguće ako ne bude poštovala američke interese.
Pozadina tajnih pregovora
Prema pisanju Miami Heralda, preuzimanje vlasti od strane Rodríguez bila je jedna od dviju opcija koje su katarski posrednici predstavili Amerikancima. Druga je bio umirovljeni general Miguel Rodríguez Torres. Doha je bila prirodan izbor za posredovanje jer Rodríguez navodno ima "značajan odnos" s članovima katarske kraljevske obitelji i tamo skriva dio svoje imovine.
Prvi plan, predstavljen u travnju prošle godine, predviđao je da Maduro odstupi, ali ostane u Venezueli, dok bi američke tvrtke dobile pristup nafti, a SAD odbacio kaznene prijave protiv njega. Taj je prijedlog odbijen. Drugi prijedlog iz rujna uključivao je tranzicijsku vladu pod vodstvom Rodríguez i Madurov egzil u Kataru ili Turskoj.
I to je Washington odbio, smatrajući da bi se kriminalne strukture režima samo prepakirale pod novim vodstvom. Nazvali su to neprihvatljivom opcijom "kartela light". Na kraju su posrednici uvjerili Trumpovu administraciju da će Rodríguez promicati američka energetska ulaganja, što ju je učinilo prihvatljivim izborom.
Unatoč svemu, Rodríguez se u subotu navečer pojavila na državnoj televiziji sa zagonetnim i prkosnim stavom. "Zahtijevamo hitno oslobađanje predsjednika Nicolása Madura i njegove supruge, Cilije Flores", rekla je. U međuvremenu, čini se da je Trump potpuno marginalizirao oporbenu čelnicu i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríju Corinu Machado, tvrdeći da ona nema dovoljnu podršku u zemlji, prvenstveno unutar vojske, da bi preuzela vlast.