VEĆINA Ukrajinaca, njih 61 posto, i dalje iskazuje povjerenje predsjedniku Volodimiru Zelenskom, no eksperimentalna metoda anketiranja ukazuje na to da bi stvarna razina podrške mogla biti nešto niža. Novo istraživanje javnog mnijenja pokazuje da je povjerenje u ukrajinskog čelnika uglavnom stabilno unatoč ratu koji traje, piše Kyiv Post.

Prema rezultatima nacionalne ankete koju je proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS) od 23. do 29. siječnja, 61 posto ispitanika izjavilo je da vjeruje predsjedniku Zelenskom, dok mu 33 posto ne vjeruje. Među onima koji su iskazali povjerenje, 25 posto u potpunosti vjeruje predsjedniku, a dodatnih 36 posto izjavilo je da mu "više vjeruje nego ne vjeruje".

Neizravni pristup

S druge strane, 17 posto ispitanika uopće ne vjeruje Zelenskom, a 16 posto kaže da mu "više ne vjeruje nego vjeruje". U svom priopćenju KIIS ističe kako je razina povjerenja u predsjednika ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na sredinu siječnja, što ukazuje na stabilnost javnog mnijenja, a ne na nagle promjene u stavovima.

U sklopu istraživanja, KIIS je proveo i eksperiment kako bi provjerio iskrenost odgovora ispitanika. Polovici sudionika ankete izravno je postavljeno pitanje vjeruju li predsjedniku, dok je druga polovica anketirana metodom koju sociolozi nazivaju metodom "promišljenog poznanstva", osmišljenom da smanji utjecaj društveno poželjnih odgovora.

Primjenom ovog neizravnog pristupa, udio ispitanika koji su izrazili povjerenje u predsjednika pao je na 53 posto, u usporedbi sa 61 posto u izravnom ispitivanju. Iz KIIS-a navode kako ovo odstupanje sugerira da bi stvarne razine povjerenja mogle biti nešto niže od onih koje pokazuju standardne anketne metode, iako su i dalje iznad polovice stanovništva.

Institut ne smatra da razlika između dviju metoda odražava strah od kritiziranja vlasti. Kao dokaz da ispitanici mogu slobodno izražavati suprotstavljena mišljenja, KIIS navodi relativnu slobodu kritike u ukrajinskim medijima i široku upotrebu interneta.

Korumpiranost vlasti

Prema sociolozima, razlika se vjerojatnije može objasniti takozvanim učinkom "državničkog stava". U ratnim uvjetima, ispitanici mogu iskazati povjerenje predsjedniku kao znak nacionalnog jedinstva, čak i ako privatno imaju kritičnije stavove. KIIS napominje kako ovaj obrazac odražava širu sklonost Ukrajinaca da odvajaju osobne procjene vodstva od javnog izražavanja solidarnosti tijekom rata.

Istraživanje je ispitalo i stavove o budućnosti ukrajinskog političkog vodstva nakon završetka sukoba. Rezultati pokazuju da je ukrajinsko društvo podijeljeno, no ne naginje pretežno potpunoj promjeni vlasti nakon rata.

Oko 48 posto ispitanika smatra da unutar sadašnje vlasti postoje stručnjaci i čelnici koji bi trebali ostati na svojim položajima i nakon rata. S druge strane, 42 posto ispitanika misli da je sadašnja vlast u potpunosti kompromitirana i da nitko od njezinih predstavnika ne bi trebao zadržati funkciju.

Zanimljivo je da čak i među onima koji u potpunosti vjeruju Zelenskom, njih 19 posto smatra da je sadašnja vlast okaljana. Taj se postotak penje na 28 posto među ispitanicima koji su izjavili da "više vjeruju nego ne vjeruju" predsjedniku.

Pitanje demokracije

Anketa je istražila i kako Ukrajinci ocjenjuju stanje demokracije u uvjetima ratnog stanja. Oko 36 posto ispitanika smatra da u Ukrajini ima onoliko demokracije koliko je potrebno u ratnim okolnostima, dok 16 posto misli da je demokracije čak i previše.

Nadalje, 35 posto ispitanika vjeruje da u zemlji nema dovoljno demokracije, a 14 posto nije moglo procijeniti. Među onima koji smatraju da je demokracija nedovoljna, kao najčešći razlozi za zabrinutost navode se ograničenja slobode govora i kritike vlasti, djelovanje centara za novačenje, zanemarivanje interesa običnih građana, kršenje zakona i korupcija.

Prema istraživanju, samo jedan posto ispitanika kao ključni demokratski problem vidi neodržavanje izbora za vrijeme ratnog stanja. Istraživanje KIIS-a provedeno je telefonskim putem na uzorku od 1003 punoljetna građanina koji žive na teritoriju pod kontrolom Ukrajine.

Statistička pogreška iznosi do 4.1 posto, dok za konkretno pitanje o povjerenju u predsjednika može iznositi do 5.8 posto. U institutu napominju da rezultati odražavaju javno mnijenje u ratnom razdoblju, kada na stavove o političkom vodstvu i demokratskim procesima mogu utjecati sigurnosna pitanja i ratna stvarnost.