SABORSKI Klub Fokusa i Reformista ocijenio je danas da je državni proračun za iduću godinu predizborni proračun pun darova i obećanja, zbog čega ga neće podržati. Rashodi značajno rastu, do te mjere da se pretjeruje, planirani manjak proračuna je deset puta veći u odnosu na realizaciju 2022., rashodi u samo dvije godine rastu za 10 milijardi eura, što je preko 40 posto, kazao je predsjednik Fokusa Davor Nađi na konferenciji za novinare u saboru.

Istovremeno, dodao je, prihodi od poreza rastu za 3 milijarde eura u dvije godine, što znači da su se mogle značajno rasteretiti plaće. Osim toga, rekao je Nađi, rashodi za zaposlene u dvije godine rastu za čak 70 posto pa se postavlja pitanje tko će to plaćati kada prestanu inflacija i veliki priljev novaca iz EU fondova.

"Nije sve tako ružičasto kako Plenković predstavlja"

Kada je riječ o EU fondovima iduće godine planira se milijarda eura manje prihoda u odnosu na ovu godinu. "Dakle nije sve tako ružičasto kao što premijer predstavlja", ustvrdio je Nađi. Zanimljivim je ocijenio i smanjenje rashoda za zaštitu okoliša za 50 posto te smanjenje izdvajanja za obrazovanje za 50 milijuna eura.

"Rashodi u proračunu za iduću godinu su dvostruko veći nego u proračunu 2016. a istovremeno je BDP-a rastao samo 50 posto, dakle pedeset posto povećanje BDP-a, a sto posto povećanje državnog proračuna, što govori da vlada nakon sedam godina vlasti HDZ-a živi znatno bolje nego što žive građani", rekao je Nađi.

Spomenuo je i dugove u zdravstvu koji su na kraju prošle godine iznosili 230 milijuna, a sada iznose 382 milijuna eura, te dospjele nepodmirene obveze države koje su porasle s 250 na 400 milijuna eura, uz dugove izvanproračunskih korisnika od pola milijarde eura.

"Nisu sve brojke tako bajne"

"Idućeg puta kada će se premijer hvaliti odličnim stanjem javnih financija treba ga podsjetiti da nisu sve brojke tako bajne", zaključio je. Zastupnik Fokusa Dario Zurovec osvrnuo se pak na državnu imovinu gdje se očekivani prihodi smanjuju za oko 50 posto. Državne nekretnine propadaju i sada nakon 20-ak godina nebrige predlaže se da 60 posto prihoda od aktiviranja ide državi ili županiji.

"Proračun je skroz centraliziran, preko 80 posto sredstava ide iz centralnog proračuna", kazao je.