DOPUNSKO zdravstveno osiguranje, čije je ukidanje jučer najavio ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, uplaćuje danas oko 730.000 građana, a lani je od polica dopunskog osiguranja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) prikupio 516 milijuna kuna, od čega su 223 milijuna prebačena u osnovno osiguranje.

Hebrang je rekao da bi dopunsko zdravstveno osiguranje, koje je uvedeno u lipnju 2002., trebalo prepustiti privatnim osiguravajućim tvrtkama, budući da je prouzročilo pojačanu potrošnju lijekova pa je 2003. za lijekove potrošeno 600 milijuna kuna više nego godinu prije.

S obzirom da je u Hrvatskoj oko dva milijuna ljudi oslobođeno plaćanja participacije (umirovljenici, bolesni, djeca), a dopunsko osiguranje plaća 730.000 ljudi, ukupno je dopunskim osiguranjem pokriveno oko 75 posto osiguranika, od kojih svega 20 posto plaća premije u iznosu od 50 ili 80 kuna.

Među tih 730.000 osoba je i 350.000 umirovljenika koji nisu oslobođeni plaćanja participacije, a umirovljenici su najveći korisnici lijekova.

Bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić, za čijeg je mandata uvedeno dopunsko osiguranje, tvrdi da je ono opravdalo svoje uvođenje i posluje pozitivno. "Dopunsko zdravstveno osiguranje bilo je socijalna mjera uvedena kako bi se umirovljenicima i socijalno ugroženima pomoglo da ostvare svoje pravo na besplatne lijekove i liječenje".

Vlahušić također opovrgava Hebrangov podatak o povećanju troškova za 600 milijuna kuna navodeći da su troškovi HZZO-a za lijekove u 2002. iznosili 2,1 milijardu kuna, a lani su porasli za 300 milijuna kuna.

On smatra da nije problem u dopunskom osiguranju, već troškovi za lijekove rastu jer je oko dva milijuna građana oslobođeno plaćanja participacije, pa njihove troškove podmiruje država. "Ako želi smanjiti potrošnju lijekova, Hebrang mora smanjiti broj ljudi koji će biti oslobođeni plaćanja participacije", kaže Vlahušić.

Po mišljenju pomoćnika direktora HZZO-a za dopunsko osiguranje Srećka Vuletića, dopunsko osiguranje nije presudno utjecalo na porast troškova za lijekove, već su znatno veći utjecaj imali liječničko neracionalno propisivanje lijekova, povećana lista lijekova HZZO-a i utjecaj farmaceutske industrije.

Od 1. siječnja ove godine prestaje monopol HZZO-a nad dopunskim zdravstvenim osiguranjem pa takve police mogu prodavati i privatna osiguravajuća društva, podsjeća Vuletić.

Hebrangovu najavu komentirala je danas potpredsjednica SDP-a i potpredsjednica bivše Vlade Željka Antunović koja smatra da bi postojeći sustav dopunskog osiguranja trebalo korigirati, a ne ukidati jer bi mogao biti korektiv na tržištu i dodatni izvor financiranja u zdravstvu.

S ukidanjem sadašnjeg modela dopunskog osiguranja, gdje je HZZO bio monopolist na police osiguranja koje su uključivale participacije, slaže se predsjednik Uprave "Sunce osiguranja" Svemir Kalinić, čija se tvrtka specijalizirala za police zdravstvenog osiguranja.

"Sunce" trenutno nudi različite police dopunskog osiguranja čije cijene se kreću, ovisno o tome koje dijagnostičke i specijalističke usluge nude, od 70 eura do 220 eura godišnje.

"Predviđali smo da će doći do takvih promjena jer je postojeći Zakon o zdravstvenom osiguranju loš", kaže Kalinić te najavljuje nove police koje će po cijeni biti slične onima koje sada nudi HZZO.

Dopunsko osiguranje posljednjih je godina u krizi i u drugim europskim zemljama jer je povećalo troškove, a nije dovoljno poboljšalo kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. Zbog toga Slovenija, čiji je model preuzela Hrvatska, ukida dopunsko zdravstveno osiguranje, a troškove će pokriti povećanjem doprinosa.