EUROPSKA unija još uvijek ne može predvidjeti koliko će rasti cijene svinjetine zbog neizvjesne situacije na svjetskom tržištu, ali je izvjesno da se očekuje cjenovni šok, izvijestili su iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Očekuje se, kako su istaknuli, skori rast cijena radi opstanka sektora na tržištu jer je cijena inputa globalno jako porasla i sadašnja je proizvodnja neodrživa.

Strahuje se od daljnjih posljedica i utjecaja na tržište zbog rata između Rusije i Ukrajine koji će se najviše odraziti na povećane troškove hrane za životinje, ali i na cijene energenata, goriva i drugih ulaznih troškova, istaknuli su iz HPK u priopćenju sa sastanaka Grupe za civilni dijalog za proizvode životinjskog podrijetla - Radna skupina za "Svinjsko meso" Europske komisije, na kojoj su sudjelovali i predstavnici HPK.

"Cijena svinjetine se u EU počela oporavljati krajem 2021. te se snažniji rast očekuje krajem prvog i početkom drugog kvartala 2022.", istaknuli su iz Komore navodeći kako projicirani rast cijena u 2022. u odnosu na 2021. iznosi otprilike 13 posto.

Ali to se, kako kažu, može smatrati relativno konzervativnom procjenom s obzirom na ukrajinsku krizu i volatilnosti na tržištima. "Stoga bi rast cijena svinjskog mesa do kraja 2022. na zajedničkom tržištu mogao biti daleko snažniji", priopćili su HPK.

Neizvjesna budućnost

Na sastanku je zaključeno kako je budućnost sektora izuzetno neizvjesna te predstavlja izazov za sve proizvođače, ali se smatra kako je ovo i prilika da se u budućnosti razviju bolji uvjeti za proizvodnju svinjskog mesa i za stočarsku proizvodnju. Stoga će idući tjedan, kako su najavili, na sastanku radne skupine europskog udruženja Copa Cogeca biti rasprava o mjerama ublažavanja situacije u sektoru.

Kao neke od predloženih mjera za pomoć sektoru, iz Komore su izdvojili osmišljavanje mjera za osiguranje strateških zaliha hrane za životinje, povećanje domaće proizvodnje stočne hrane, aktiviranje dostupnih mehanizama za podršku u slučaju krize te mjere podrške poljoprivrednicima koji žele napustiti proizvodnju svinjskog mesa.

Isto tako potrebno je raditi na jačanju programa promocije za unutarnje tržište i treće zemlje, provoditi učinkovite kontrole velikih trgovaca, sklapati dugoročne ugovore za proizvodnju, motivirati mlade poljoprivrednike za rad i ulaganje u proizvodnju svinja, kao i osmišljavati nove kreditne linije za ovaj sektor.

Velika potrošnja svinjetine u Hrvatskoj

Iz Komore su istaknuli kako svinjogojski sektor Hrvatske predstavlja važan segment u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske s udjelom od otprilike 25 posto u 2020. godini. Navode i podatke da potrošnja svinjskog mesa po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi otprilike 50 kg, što je daleko više od ostalih vrsta mesa.

Stupanj samodostatnosti vlastite proizvodnje svinjskog mesa u istom razdoblju iznosi otprilike 65 posto, ali zbog svih trendova očekuje se daljnji pad. Iako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj rasla za 3.7 posto u 2020., u odnosu na 2019. broj krmača se smanjio s 99.000 na 88.000, odnosno broj nazimica se smanjio s 26.000 na 24.000.

To je, kako su istaknuli iz HPK, dokaz da velik dio svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj ovisi o uvozu živih životinja. Primjerice, uvoz odojaka u 2020. je povećan sa 143.110 na 183.522, prasadi s 13.346 na 24.06 te utovljenih svinja s 46 na 18.079 u odnosu na 2019 godinu.

Službeni podaci za 2021. još nisu objavljeni, ali se očekuje pad broja svinja za otprilike dva posto, navode iz Komore dodajući da se takva procjena može donekle smatrati konzervativnom s obzirom na to kako se sektor u tom razdoblju suočio s brojnim problemima poput rasta cijena osnovnih inputa i rekordno niskim cijenama mesa na zajedničkom tržištu.

U 2022. se očekuje daljnji trend pada broja svinja iz sličnih razloga, samo što bi procijenjeni pad broja svinja od 3.25 posto mogao biti i veći od predviđanja ako se trenutne volatilnosti na tržištima energenata i osnovnih inputa ne stabiliziraju, istaknuli su iz HPK.