Najčešća imena Ivan i Marija, a prezime Horvat: Nepismeno više od 30.000 Hrvata, više od 60.000 ih je neobrazovano

Foto: Ilustracija; Grafikoni: DZS

DANAS je objavljen još dio podataka Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj provedenog 2011. godine. Predstavljeni su podaci o stanovništvu prema najvišem završenom stupnju obrazovanja, pismenosti te informatičkoj pismenosti, a Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio i najčešća imena i prezimena.

> PREZENTACIJA NAJNOVIJIH PODATAKA (.pdf)

> Znate li koliko su Hrvati informatički (ne)pismeni? Svega 57,4 posto Hrvata zna se koristiti internetom!

Od 3.632.461 Hrvata koji su navršili 15 godina i starijih, čak 62.092 osobe nisu završile nikakvo školovanje. Od prvog do trećeg razreda osnovne škole završilo je 34.786 osoba, od četvrtog do sedmog 249.081, a osnovnoškolsku naobrazbu ima 773.489 ljudi. Srednjoškolsku naobrazbu ima 1.911.815 osoba, a visokoobrazovanih je 595.233, od čega ih je 212.059 završilo stručni studij, 371.472 sveučilišni studij, a 11.702 ih ima titulu doktora znanosti.

Od 3.867.863 stanovnika starih 10 i više godina, nepismeno ih je 32.302, odnosno 0,8 posto. Najviše ih je u skupini od 75 godina na više.

Među približno 3,9 milijuna stanovnika starijih od 10 godina imamo različite stupnjeve informatičke pismenosti, pa tako obradom teksta vlada malo više od dva milijuna stanovnika, tabličnim izračunima 1,7 milijun građana, elektroničku poštu koristi 2 milijuna i 55 tisuća, a internet nešto više od 2 milijuna i 200 tisuća građana otkrivaju najnoviji podaci Zavoda za statistiku o Popisu iz 2011.

Ivan i Marija najčešća imena, Horvat najčešće prezime

Najčešća prezimena u Hrvatskoj su Horvat, Kovačević, Babić, Marić, Jurić, Novak, Kovačić, Knežević, Vuković i Marković, a najčešća imena Ivan, Josip, Marko, Stjepan, Tomislav, Željko, Ivica, Ante, Mario i Nikola među muškima te Marija, Ana, Ivana, Mirjana, Katarina, Nada, Dragica, Ljubica, Vesna i Marina među ženskima.

Ovo je četvrti dio popisa. Prije dva tjedna je objavljena slika hrvatske obitelji prema kojoj Hrvatska stari, rađa se sve manje djece, a stanovništvo se ne odlučuje na brak. Ravnatelj Zavoda, Marko Krištof je kazao: "Ukupan broj obitelji se od '91. smanjio. Udio parova bez djece raste - sa 24,8 posto na 28,6 posto. Smanjuje se udio parova s djecom, a raste udio majki i očeva s djecom".

Ovo i dalje nije kompletan popis. Do kraja listopada zavod će objaviti podatke o stanovima, te stanovništvo prema ekonomskim aktivnostima i migracijskim obilježjima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara