HRVATSKA u borbi s koronavirusom bilježi neslavne rekorde. Danas je na konferenciji za medije potvrđen još jedan.

Kako je izvijestio ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, Hrvatska je po sedmodnevnoj incidenciji (broju novozaraženih na 100.000 stanovnika) najgora u Europskoj uniji. Već je tjednima Hrvatska bila među najgorim zemljama, a danas je i službeno prestigla Luksemburg.

"Po incidenciji smo trenutno na 27. mjestu od 27 zemalja, za 1 nam je incidencija veća nego u Luksemburgu", kazao je Capak. 

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), Hrvatska je najgora i po 14-dnevnoj incidenciji.

Imamo i najviše aktivnih na 100.000 stanovnika među europskim zemljama

ECDC je tijekom vikenda objavio i kako Hrvatska ima najviše aktivnih slučajeva koronavirusne bolesti na 100.000 stanovnika u protekla dva tjedna među europskim zemljama.

Hrvatska je izbila na neslavno prvo mjesto među 31 europskom zemljom s 1194,3 aktivna slučaja bolesti na 100.000 stanovnika u prethodnih 14 dana. S više od 1000 slučajeva slijede je Litva (1146,7) i Luksemburg (1079,7).

Po broju umrlih, Hrvatska je na četvrtom mjestu sa stopom od 21,7. Više mrtvih na 100.000 stanovnika u prethodnih 14 dana imaju samo Bugarska, Slovenija i Mađarska, pokazuju podaci ECDC-a.

BDP nam je potonuo više nego ikome drugom u Europskoj uniji

Osim što su nam epidemiološki podaci najgori u Europskoj uniji, Hrvatska je i rekorder u EU po padu BDP-a u trećem kvartalu.

Kako pokazuju podaci državne statistike i eurostatističara, u trećem smo ovogodišnjem kvartalu imali najveći pad gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji.

Državni zavod za statistiku (DZS) krajem studenog objavio je dugo očekivane prve procjene o BDP-u u trećem tromjesečju, po kojima je pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u tom kvartalu iznosio okruglih 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Drugi je to najveći pad hrvatskog BDP-a otkako se u posljednjih 25 godina vode podaci o gospodarskoj aktivnosti po kvartalima. Veći je pad zabilježen samo kvartal ranije, u drugom ovogodišnjem tromjesečju, u kojem smo imali proljetni lockdown, te kada je hrvatski BDP, kako pokazuju revidirani podaci državne statistike, potonuo čak 15,5 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. 

U Europskoj uniji, proizlazi iz nedavnog objavljenih podataka Eurostata, ni jedna članica nije u trećem tromjesečju imala toliko velik pad BDP-a na godišnjoj razini. Sama Unija treći je kvartal zaključila s minusom od 4,3 posto, dok je među članicama koje su Eurostatu dostavile podatke najbliže ponoru u koji je koronakriza gurnula hrvatsku ekonomiju bila Španjolska, s padom BDP-a od 8,7 posto. S druge strane, najmanji pad ekonomske aktivnosti u istom je razdoblju imala Litva, 1,7 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.

Ovako velik pad hrvatske ekonomije i u ljetnim mjesecima, u kojima smo imali kakvu-takvu turističku sezonu, posljedica je, upozoravaju ekonomisti, prevelike orijentacije Hrvatske na turizam. Iako smo sezonu izgurali s 50 do 60 posto prometa turista u odnosu na prošlu godinu, njihova je potrošnja podbacila, o čemu svjedoče i podaci o padu prometa u trgovinama. Posljedica toga je i znatno slabije punjenje državnog proračuna.  

Samo je državna potrošnja imala rast na godišnjoj razini

S druge strane, država je morala poprilično odriješiti kesu kako bi mjerama za očuvanje radnih mjesta spriječila da se na burzu rada slije vojska novih nezaposlenih. To je i jedan od glavnih razloga zbog kojih je u trećem kvartalu, od svih komponenti BDP-a, jedino državna potrošnja imala rast na godišnjoj razini, a i on je bio skroman, samo 1,5 posto.

Sve ostale komponente BDP-a i u trećem su kvartalu pale. Tako je osobna potrošnja potonula 7,5 posto, investicije su pale tri posto, dok se izvoz roba i usluga smanjio gotovo za trećinu u odnosu na isto lanjsko razdoblje, odnosno 32,3 posto, a uvoz roba i usluga je pao 14,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.