EUROPSKE rijeke zabilježile su najniže prosječne vodostaje tijekom ljeta otkako su 1992. godine počela mjerenja, dok su mora oko kontinenta 2026. godine bila neuobičajeno topla, objavila je danas Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus. U srpnju i kolovozu mnoge velike rijeke, među kojima su Rajna, Dunav, Loira i Sena, zabilježile su rekordno niske ili gotovo rekordno niske protoke, priopćila je agencija EU-a.

Kako se navodi, to je dodatno opteretilo navodnjavanje, hlađenje nuklearnih reaktora, proizvodnju hidroenergije, dostupnost pitke vode i opskrbu energijom, što pokazuje usku povezanost klimatskih promjena s geopolitičkim izazovima poput energetske sigurnosti.

Služba je također izvijestila o rekordnim ili gotovo rekordnim temperaturama površine mora duž velikog dijela atlantske obale te u zapadnom i središnjem Sredozemlju. To je bilo praćeno snažnim do iznimno jakim morskim toplinskim valovima, navodi se. Prema Copernicusu, morski toplinski valovi mogu pojačati vrućinu u obalnim područjima tako što ograničavaju noćno hlađenje i povećavaju vlažnost.

Porastao i broj šumskih požara

Podaci agencije također pokazuju da je ljeto 2026. godine bilo treće najtoplije zabilježeno ljeto za Europu u cjelini te najtoplije dosad zabilježeno u zapadnoj Europi, gdje je izmjerena prosječna temperatura od 21,7 stupnjeva Celzija, što je 2,5 stupnjeva iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine.

Do kraja ljeta rekordnih 52 posto površine kontinenta bilo je izloženo "vrlo snažnom" toplinskom stresu" pri kojem se temperatura osjeća kao 38 stupnjeva Celzija ili više, priopćila je služba. Copernicus je također istaknuo trajanje i geografski opseg toplinskog vala: tijekom 17 dana temperature iznad 30 stupnjeva Celzija zabilježene su na najmanje 60 posto područja zapadne Europe, u usporedbi s 11 dana 2003. godine i sedam dana 2025. godine.

Dugotrajna suša i ponavljajući toplinski valovi pridonijeli su iznimno intenzivnoj sezoni šumskih požara. Do 2. rujna površina opožarena u EU-u bila je gotovo dvostruko veća od prosjeka za razdoblje od 2006. do 2025. godine, pri čemu su posebno pogođene Španjolska i Francuska. Šumski požari prouzročili su veliku štetu i izložili milijune ljudi opasnom onečišćenju zraka, priopćila je agencija EU-a.