Najugledniji znanstveni časopis na svijetu piše o plagijatu šefa našeg Ustavnog suda

Najugledniji znanstveni časopis na svijetu piše o plagijatu šefa našeg Ustavnog suda

Foto: Index/Science

JEDAN od najuglednijih svjetskih znanstvenih časopisa, Science, u četvrtak je objavio priču o plagijatu našeg ustavnog suca Miroslava Šeparovića.

>> VELIKI INTERVJU Postavili smo hrpu neugodnih pitanja predsjedniku Ustavnog suda


Tekst s naslovom 'Hrvatski vrhovni sudac tuži nacionalni odbor za etiku nakon što ga je ovaj proglasio krivim za plagijat', u uvodu ističe da je Šeparović objavio da je podnio kaznenu prijavu protiv članova Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Autor piše kako je priča o tužbi krenula nakon što je u medije prije par tjedana procurilo mišljenje Odbora prema kojem je Šeparovićevo navođenje citata u doktorskoj disertaciji u najmanju ruku nejasno i nekorektno.

Šeparović za Science potvrdio da je tužio Odbor koji ga je proglasio plagijatorom


Prvi čovjek Ustavnog suda za Science je potvrdio da je tužio Odbor, no istaknuo je da to nije učinio kao sudac, već kao privatna osoba.

Predsjednik Odbora Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, izrazio je zabrinutost da bi mogao završiti u zatvoru jer je maksimalna kazna propisana za takve optužbe pet godina zatvora. Dodao je da je Šeparovićeva tužba opasan razvoj događaja u nastojanjima da se oslabi pozicija Odbora za etiku. 

Science u podužem tekstu nastoji ukratko prenijeti i složenu priču o nastanku Odbora 2005., o njegovim pokušajima da se bori s prilično raširenom praksom plagiranja koju u Hrvatskoj malo tko ozbiljno doživljava. Govori o tome kako se etički prekršaji uglavnom nisu uspijevali objektivno riješiti na fakultetskim razinama. Navodi i moguće uzroke takvog stanja – nemar u vrijeme komunizma, nasilan razlaz koji je uzrokovao dodatnu eroziju standarda, kao i činjenicu da je hrvatska akademska zajednica vrlo mala s tek nekoliko tisuća znanstvenika.

Autor napominje da je Odbor svojim objavama o neetičnim radnjama posramio više hrvatskih političara i čelnih ljudi akademske zajednice, uključujući i opstetričara Asima Kurjaka koji je 2007. proglašen krivim za plagiranje velikih razmjera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Među ostalima spominju se i slučajevi bivšeg ministra znanosti Pave Barišića i nepotvrđeni sadašnjeg ministra obrane Damira Krstičevića kao i sve glasniji zahtjevi nekih čelnih ljudi u akademskoj zajednici da se Odboru smanje ovlasti koje su rezultirale ustavnom tužbom koju je podnio zagrebački rektor Damir Boras. Kao što je poznato, Ustavni sud presudio je da se Odboru oduzimaju prava da bude krovno etičko tijelo.

Šeparović je ponovio tumačenje prema kojem Ustavni sud smatra da se Odbor također ne može baviti pojedinačnim slučajevima kršenja etičkih načela, što članovi etičkog tijela žestoko odbacuju.

"Etika i moral nisu samo stvar zakona"


Saša Zelenika, profesor na Sveučilištu u Rijeci i bivši zamjenik ministra obrazovanja, upozorava da Šeparović slučaj nastoji pretvoriti u pravosudni spor što smatra lošim zbog njegova mogućeg utjecaja na pravosudni sustav.

„Etika i moral nisu samo stvar zakona“, kaže Zelenika.

Science navodi i izjavu Matka Marušića, profesora medicine na Sveučilištu u Splitu koji je bio jedan od predvodnika inicijative da se Odbor osnuje.

„Kada se adresiraju konkretni slučajevi, mogući počinitelji žestoko se brane, koristeći se vezama i protunapadima“, rekao je za Science.

Nada je u budućim generacijama


Pavel Gregorić s Instituta za filozofiju, koji trenutno radi kao gostujući istraživač na Sveučilištu u Goetheborgu u Švedskoj, kaže da se hrvatska akademska zajednica nije snažno zauzela da zaštiti Odbor. No ipak vidi neku nadu u budućim generacijama.

„Zanimljivo je i vjerojatno je sreća da su među onima koji traže više standarde akademskog integriteta u Hrvatskoj među najglasnijima upravo studenti“, poručuje Gregorić.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara