VLADA županije sa sjedištem u Mostaru poništila je danas ranije izdanu koncesijsku dozvolu za izgradnju dviju minihidroelektrana na rijeci Neretvi, čime je okončana desetogodišnja bitka za očuvanje jedinstvenog prirodnog fenomena kanala i spriječeno narušavanje biljnog i životinjskog svijeta.

Sedreni vodopadi

Na mjestu gdje se Buna ulijeva u rijeku Neretvu, južno od Mostara, tisućljetnim prirodnim procesima nastali su sedreni vodopadi te se stvorilo više kanala u rijeci dužine 850 metara, koje se naziva Bunskim kanalima. Ovaj je fenomen primjetan u mjesecima kada je manji vodostaj Neretve te ima izniman znanstveni značaj i potencijal u različitim područjima istraživanja. Bunski kanali predstavljaju i značajan prirodni turistički potencijal.

Upravo na tome mjestu je prije deset godina vlada Hercegovačko-neretvanske županije dodijelila koncesiju za izgradnju dviju minihidroelektrana Buna 1 i Buna 2. Nakon toga uslijedili su prosvjedi više ekoloških udruženja iz Mostara koja su se od 2014. borila za očuvanje Bunskih kanala kao zaštićenog spomenika prirode. Potporu su im u tome pružili brojna udruženja iz BiH i susjednih zemalja, ugledni svjetski aktivisti te oporbeni političari u Mostaru i Hercegovini. 

Elektrane bi uništile fenomen kanala

Oni su upozoravali kako bi se izgradnjom minihidroelektrana uništio prirodni fenomen kanala te nanijela šteta biljnom i životinjskom svijetu u dolini rijeke Neretve. Ta je aktivistička i pravna bitka okončana danas, nakon što je na sjednici vlade Hercegovačko-neretvanske županije poništena koncesijska dozvola za izgradnju ovog elektroenergetskog objekta.

U međuvremenu su i vlasti u Mostaru izbrisale dvije minihidroelektrane iz svog Prostornoga plana.