Foto: Hina

NAKON što je jučer Orban posjetio Niš, Vučić je iskoristio priliku i nahvalio mađarskog premijera Viktora Orbana.

"Odnosi Srbije i Mađarske su možda na najvišoj povijesnoj razini, a ekonomski odnosi mogu biti bolji", rekao je Vučić poslije sastanka dviju vlada u Nišu i razgovora licem u lice s mađarskim kolegom Orbanom, koji na čelu državnog izaslanstva boravi u dvodnevnom posjetu Srbiji.

Danas je i hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Stier nahvalio odnose Hrvatske i Mađarske. Stier je, zanimljivo, za prvo službeno putovanje van zemlje odabrao Mađarsku. To je prilično zanimljivo kad se zna da je prošle godine početkom jeseni, neposredno pred izbore, izbio žestoki skandal u jeku migrantske krize kad je tadašnji premijer Milanović optužio mađarske i srpske vlasti da izbjeglice namjerno upućuju u Hrvatsku. Višetjedna kriza, koja je kulminirala višednevnim zatvaranjem granice sa Srbijom bila je glavna tema, a već tada je (tadašnje) vodstvo HDZ-a iskazivalo simpatije prema mađarskoj vlasti.

Činjenicom da je Stier za prvo službeno putovanje u inozemstvo izabrao Mađarsku zadovoljan je tamošnji ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

No, i on i Stier svjesni su da između dvije zemlje postoje nemali problemi koji se vuku već godinama, a te poteškoće su, rekao je Szijjarto, "negativno utjecale na odnose".

Spor INA-MOL

"Može se izgubiti puno mogućnosti ako se ne vratimo savezničkim odnosima", rekao je Szijjarto na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministrom Stierom koji je pak naglasio da je došao u Mađarsku s namjerom da se okrene nova stranica i započne novo poglavlje.

"Ali ne treba zatvarati oči. Postoji spor između hrvatske države i MOL-a. Taj je spor negativno utjecao na odnose Hrvatske i Mađarske. Mi želimo danas promijeniti logiku i razvijati odnose između hrvatske i mađarske države".

Stier je naglasio da je pozicija hrvatske vlade nastavak arbitraže, ali da kanal komunikacije treba biti otvoren između Zagreba i Budimpešte. "A postoji život i nakon arbitraže", naglasio je.

Spor između Hrvatske koja ima 44 posto dionica INA-e i strateškog partnera MOL-a koji ih ima 49 posto uz upravljačka prava zasjenio je odnose Zagreba i Budimpešte.

Nakon niza neuspješnih rundi pregovora, MOL je 2013. zatražio postupak arbitraže protiv hrvatske vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Hrvatska je vlada odgovorila protutužbom kojom traži da se proglase ništetnima izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u INA-i i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

"Htjeli bismo da to ne bude nešto što truje naše odnose već da pozitivno utječe na njih. A za to je pak potrebno da se to pitanje depolitizira jer se previše ispolitiziralo, a to nije dobro za rješavanje problema", rekao je Szijjarto, naglašavajući da se o tome neće pregovarati pred javnosti već javnost tek izvijestiti kada bude postignuto rješenje.

Dobra suradnja dviju zemalja

Uz INA-u i MOL postoje i druga energetska pitanja važna objema zemljama, poput povezivanja sjevera i juga Europe kroz strategiju Triju mora (Jadran-Baltik-Crno more) izgradnja plutajućeg LNG terminala te inerkonekcija plinovoda.

Hrvatskoj je, rekao je Stier, važna energetska sigurnost i diverzifikacija izvora energenata.

Imamo razvijenu trgovinsku razmjenu koju bi trebalo i uravnotežiti, a sretni smo i što smo probili plafon od pola milijuna mađarskih turista koji su ove godine došli u Hrvatsku što je porast od 16 posto u odnosu na prošlu godinu. Isto tako, dobro surađujemo i na kulturnom planu i na planu manjina, kazao je Stier.

Mnoga od tih pitanja naći će se i na sjednici Mješovitog vladinog odbora koja bi se trebala održati početkom sljedeće godine, nakon što nije održana od 2014., rekao je Stier. Najavio je ujedno za veljaču ili ožujak sjednicu mješovitog odbora za manjine.

Migracije - važna zaštita vanjskih granica

Stier je rekao da je s mađarskim kolegom dogovorio zajednički posjet Bosni i Hercegovini sljedeće godine te naglasio kako Hrvatska i Mađarska namjeravaju zajednički raditi na tome da BiH ostane na putu prema euroatlantskim integracijama.

Što se tiče migracija, Szijjarto je kazao kako između Hrvatske i Mađarske nema razlike u stajalištu.

"Zaštita vanjske granice je najvažnija. Suverenitet jedne države uvelike ovisi o tome kako ona štiti svoje granice. Mađarska zastupa i dalje politiku da treba podržavati države blizu ratnih događanja koje su prihvatile milijune izbjeglica", rekao je.

Zaštitu vanjske granice kao ključnu istaknuo je i ministar Stier.

"Jedno je sigurno. Ilegalne migracije nećemo puštati. Državnu granicu se može prelaziti legalno ili nikako ", rekao je Szijjarto.

Hernadi

Szijjarto je odgovarajući na novinarsko pitanje izrazio zadovoljstvo skidanjem Zsolta Hernadija s Interpolove tjeralice.

"Mi se tome jako veselimo i smatramo to odgovarajućim i pozitivnim", rekao je Szijjatto, dok je ministar Stier rekao da je to "stvar pravosuđa, a ne politike".

Hernadi je još 2013. pred zagrebačkim Županijskim sudom optužen da je dao 10 milijuna eura mita bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, čime je MOL-u osigurao upravljačka prava u INA-i, no do danas je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu. MOL je u više navrata odbacio te optužbe tvrdeći da nikad nije podmitio nijednog političara i nije dao novac da bi stekao upravljačka prava u Ini.

Na nedavnoj generalnoj skupštini Interpola preglasan je hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica za Hernadija, a njegov je odvjetnik u medijima izjavio da je Hrvatska crvenu Interpolovu tjeralicu iskoristila u političke svrhe.

Pitanje ministru Stieru bila je i sudbina bivšeg turskog veleposlanika u Hrvatskoj koji je navodno nestao. Stier je kazao da je do opoziva turskog veleposlanika došlo još tijekom ljeta.

"To nije nešto što se  dogodilo posljednjih dana, a uloga Ministarstva vanjskih i europskih poslova je samo da primi notifikaciju o dolasku ili odlasku". Za ostalo, kako je rekao, "trebate pitati tursko veleposlanstvo".

Stier se u utorak, osim sa Szijjartom, sastao i s potpredsjednikom vlade Zsoltom Semjenom, predsjednikom Odbora za vanjsku politiku u mađarskom parlamentu Zsoltom Nemethom,  te s Matyasom Firtlom, predsjednikom Parlamentarne skupine prijateljstva Mađarska – Hrvatska.