U LJETO 2017. godine Dalmacija i njeno zaleđe su bili pogođeni nizom velikih požara. Sve je započelo požarom koji je zaprijetio predgrađima Splita, a koji je premijer Andrej Plenković opisao kao "atraktivan". Nastavilo se s požarima na otocima, pored Kistanja itd.

Kako su se požari širili - izazvani najčešće nepažnjom, piromanijom i nedostatnim održavanjem terena  - počela se širiti i desničarska i nacionalistička teorija zavjere kako su za sve krivi Srbi. Bez obzira na objave policije o uzrocima požara, desničarski su mediji počeli sustavno širiti priču o Srbima kao podmetačima požara koji na takav način izražavaju svoju mržnju za sve hrvatsko, a kako je ta propagandna kampanja rasla tako je postajala sve luđa. Primjerice, kao objašnjenje za to što u Istri nema požara se nudilo to što se na jednoj međunarodnoj fronti folklora na gradskom trgu plesalo užičko kolo, iako je istina mnogo prozaičnija: u Istri se bolje održavaju površine na kojima postoji opasnost od požara i ne dopušta se da sve zaraste u neprohodnu makiju.

Otvorenje lova na Srbe koji traje i danas

Bilo je to veliko otvaranje sezone lova na Srbe, koja u Hrvatskoj traje i danas. Znakovito, sve to je došlo tek nekoliko mjeseci nakon što je Plenković raskinuo koaliciju s desničarskim Mostom i novu parlamentarnu većinu složio s HNS-om i zastupnicima nacionalnih manjina, među njima i troje zastupnika SDSS-a. Hrvatska nacionalistička i klerikalna desnica nikako nije mogla podnijeti da HDZ-ova vlast surađuje sa zastupnicima srpske nacionalne manjine, napose Miloradom Pupovcem, te je tada krenulo i proglašavanje Plenkovića nacionalnim izdajnikom. 

Novi val mržnje prema Srbima ključao je ispod površine još za vrijeme vlade Zorana Milanovića, koji se tome nekoliko puta javno pokušao suprotstaviti, ali bez uspjeha, no tog ljeta 2017. on je posve izbio na površinu, pokazavši da je antisrpska histerija tolika da su tisuće Hrvata spremne unatoč svim dokazima povjerovati da Srbi organizirano podmeću požare po Hrvatskoj. Zato ne treba čuditi sinoćnji pohod nacionalističke bande po kafićima u blizini Knina, u kojem je ozlijeđeno nekoliko ljudi čiji je grijeh isključivo to što su od strane napadača percipirani kao Srbi.

15 njih s fantomkama na ljude koji su gledali utakmicu

Petnaestak maskiranih napadača prvo je upalo u jedan kafić u općini Biskupija. U njemu su gosti kafića gledali utakmicu play-offa Lige prvaka između Young Boysa i Crvene zvezde. Nakon što su oko 20:30 upali u kafić, napadači su krenuli mlatiti ljude i uništavati inventar kafića. U napadu je ozlijeđeno petero ljudi, koji su završili u bolnici

Neslužbeno se doznaje da je vlasnik kafića dobio bocu u glavu, a njegova supruga ima posjekotinu na nozi. Prema zasad nepotvrđenim informacijama, jedan od napadača je tijekom napada imao mačetu. Nakon divljačkog napada isti su napadači, prema svemu sudeći, 20-ak minuta kasnije napali i drugi kafić, u Đevrskama. 

Radilo se uglavnom o provokacijama na nacionalnoj osnovi, komentirao je vlasnik kafića. Prema neslužbenim informacijama, gosti tog kafića nisu ni gledali utakmicu Crvene zvezde jer kafić uopće nema kanal na kojem bi se mogla gledati utakmica. Policija je zbog svega uhitila više osoba.

Antisrpska histerija vlada dijelovima Hrvatske

Riječ je nažalost o najnovijoj manifestaciji antisrpske histerije koja već nekoliko godina vlada u dijelu hrvatskog društva.

Nedavno su u Splitu tako bili napadnuti vaterpolisti Crvene zvezde, koji su mirno sjedili na Rivi i pili kavu. Huligani su u organiziranoj akciji, naoružani palicama, napali sportaše i tražili od njih da skinu Zvezdina obilježja, a potom ih verbalno i fizički napali. Ukrali su im i dres Crvene zvezde, koja je u Splitu trebala igrati utakmicu regionalne lige protiv Mornara. Utakmica je do daljnjeg odgođena. Golman Zvezde, 29-godišnji Alesandro Kralj, spasio se skokom u more. U tučnjavi je zadobio lakše ozljede glave, vrata i sljepoočnice. Jedan od napadača pokupio je dres Zvezde koji je Kralj ostavio na obali prije skoka. 

Naročito je potresan bio snimak u kojem se vidi kako Kralj iz mora viče kako je on Crnogorac i moli da ga puste izaći na obalu. Na Rivi je bila okupljena masa ljudi koji su to gledali, no pomogli su mu tek jedna djevojka i jedan stariji muškarac. Drugi su samo gledali, a neki su komentirali da je on "ipak četnik".

Nekoliko tjedana nakon toga je uslijedio i napad na sezonce na Braču koji su govorili ekavicom. Policija je utvrdila da je više osoba napalo skupinu od pet mlađih osoba (26-godišnjaka, 26-godišnjakinju, dvojicu 21-godišnjaka i jednog 22-godišnjaka), koje su tom prilikom lakše ozlijedili, piše policija.

Ubrzo nakon događaja u Supetru je uhićen 22-godišnjak zbog sumnje da je sudjelovao u napadu i tom prilikom ozlijedio 26-godišnjaka. Kod 22-godišnjaka je utvrđena alkoholiziranost te je smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva.

Kasnije je u Splitu uhićen i 19-godišnjak, također zbog sumnje da je sudjelovao u navedenom događaju te je priveden u službene prostorije.

"Vraćali smo se kućama nakon posla, prošli smo kraj prostorija Torcide Brač. Vjerojatno su čuli ova dva momka, oni su Srbi iz Vukovara. Njih 15-20 zatrčalo se prema nama. Vikali su: 'Di je Srbin?' Napali su ih i bacili na pod, počeli su ih cipelariti. Djevojka je legla na svog prijatelja, nastavili su tući i njega i nju. Ja sam stajao sa strane. Pitao sam: 'Je li ovo potrebno?' Dobio sam udarac šakom u nos. Da nije naletio taksist, ubilo bi nas. Počeo je trubiti, a oni su se razbježali", ispričao je za Dalmatinski portal mladić koji je i sam bio žrtva napada.

Napadači čine ono na što ih potiče politička elita

No napadi na Srbe i one koje se tako percipira u Hrvatskoj nisu došli samo iz društvene baze nego baš obratno - napadači čine ono na što ih potiče politička elita.

Tako je ove godine gradonačelnik Vukovara (HDZ) Ivan Penava na službenim stranicama Grada Vukovara objavio videosnimku s lokalne nogometne utakmice na kojoj skupina tinejdžera srpske nacionalnosti nije ustala dok se izvodila hrvatska himna. Iako je pravo pitanje čemu izvoditi himnu prije jedne provincijske utakmice, Penava je pokrenuo javnu hajku na mladiće.

"Hoćemo li mi danas 27 godina nakon toga šutjeti na činjenicu da učenici koji školu pohađaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu sjede na istu tu himnu?" zapitao je Penava, kojega očito jako žulja to što skupina tinejdžera nije ustala na himnu na lokalnoj nogometnoj utakmici.

Dva dana nakon što je Penava na Facebooku objavio link sa snimkom s lokalne utakmice, 16. siječnja ove godine, u večernjim je satima u Vukovaru napadnut srpski učenik kojemu su razbili arkadu i nanijeli lakše tjelesne ozljede, objavile su Novosti. Riječ je o učeniku trećeg razreda škole iz Penavine presice - Tehničke škole Nikola Tesla.

"Ne želim komentirati nikakve izjave iz SDSS-a. Očekujem od policije da dobijem puno izvješće o događaju. Žao mi je što je došlo do sukoba i što je mladić ozlijeđen. Uvijek sam protiv nasilja", rekao je Penava dan nakon tog napada. Znakovito je da Penava napad skupine od pet-šest ljudi na jednoga opisuje kao "sukob", a ne kao napad. Snimku dječaka je danima odbijao ukloniti sa službenih stranica Grada Vukovara.

Plenković misli da su napadi djelo pojedinaca

Premijer Plenković je danas izjavio kako su organizirani napadi na kafiće pokraj Knina "djela pojedinaca", a ne izraz "klime u društvu". Istina je da su itekako izraz društvene klime, i to klime koju stvaraju ne samo oni s ekstremne desnice nego i niz istaknutih političara iz HDZ-a, njegove stranke.

Dapače, najsnažnije opravdanje napada na Srbe došlo je baš od aktualne predsjedničke kandidatkinje Plenkovićevog HDZ-a, predsjednice Kolinda Grabar-Kitarović.

Milorad Pupovac je 2016. Kolindi poslao pismo u kojemu se požalio na rast antisrpskih sentimenata u hrvatskom društvu. Bilo je to u vrijeme vlade premijera Tima Oreškovića.

"U proteklih nekoliko nedjelja sa zabrinutošću pratim narastanje atmosfere netolerancije i poruka mržnje prema političkim, etničkim i  drugim manjinama u našoj zemlji. Posebno zabrinjava to što se narastanje netolerancije i jačanje poruka mržnje događa nakon formiranja i izbora nove Vlade", napisao je Pupovac i podijelio s predsjednicom da mu ljudi na ulici dobacuju da je četnik i pljuju ga.

Kolinda nije imala previše suosjećanja, nego baš obratno, svoj je odgovor Pupovcu javno objavila, a u njemu je napisala da su za napade krivi oni koji su napadnuti jer - provociraju.

"U svome pismu spomenuli ste kao žrtve 'prijetnje i izljeva govora mržnje' više javnih osoba i organizacija. Osuđujem zajedno s Vama takve postupke. Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije. To nikako ne navodim kao opravdanje vrijeđanja ili prijetnji tim osobama, što držim nedopustivim. Smatram međutim kako u prosudbi neželjenih pojava, uzimajući posebice u obzir i činjenicu da proteklih godina tijela državne vlasti nijednom nisu reagirale na takva izrugivanja i provokacije, treba biti objektivan", napisala je Kolinda tada 2016.

Tri godine kasnije, njeno i srodno glasačko tijelo smatra da je provociranje i gledati utakmicu Crvene zvezde u kafiću; zapravo je provokacija uopće biti Srbin u Hrvatskoj. Glavna pokroviteljica takve antisrpske politike je predsjednica Grabar-Kitarović, a sekundira joj premijer Plenković svojim falsificiranjem realnosti i širenjem propagande kako on radi na "relaksiranju odnosa" i osuđuje "svaki napad". 

Jedno je sigurno: napada na Srbe u Hrvatskoj će još biti.