Foto: FAH

BROJNI klimatski stručnjaci prošli su tjedan oštro reagirali na najave da administracija Donalda Trumpa planira snažno podržati opasne geoinženjerske ideje kao jeftino rješenje za globalno zagrijavanje.

Prema pisanju američkih medija, dvojica inženjera s Harvarda, David Keith i Frank Keutsch, u 2018. planiraju započeti eksperimente s prskanjem čestica sulfata u atmosferu. Ove čestice trebale bi reflektirati zrake sunca nazad u svemir i na taj način djelovati kao svojevrstan suncobran koji bi hladio Zemlju.

Zagovornici geoinženjeringa nisu uživali naklonost u redovima Obaminih vlasti. S druge strane visoki dužnosnici Trumpove administracije već duže vrijeme pokazuju sasvim suprotne sklonosti. Primjerice, David Schnare, jedan od voditelja tranzicije u Environmental Protection Agency, godinama uporno u vladi i u Senatu lobira za federalnu podršku geoinženjeringu.

Licemjerje, interesna sprega i neznanje

Stručnjaci upozoravaju da je takvo zalaganje nove administracije opasna demonstracija Trumpova licemjerja, njegove opasne sprege s naftnom industrijom i njegova opasnog znanstvenog neznanja.

Zašto opasno licemjerje? Prije svega zato što Trump uporno poriče da se svijet globalno zagrijava, a ne samo da su tome uzrok čovjek i fosilna goriva.

To je najjasnije iskazao porukom na Tweetu iz 2014. u kojoj je u svom kaubojskom stilu izvalio da je 'globalno zagrijavanje skupa glupost koju treba zaustaviti'.

„Naš planet se smrzava, temperature su rekordno niske, a naši znanstvenici globalnog zagrijavanja zapeli su u ledu“, poručio je Trump u siječnju, usred zime (slika dolje).

A ako je točno da se svijet uopće ne zagrijava nego, naprotiv, hladi, čemu onda geoinženjerski projekti za njegovo hlađenje?

Zašto opasna sprega s naftnom industrijom? Zato što je očito da Trump svojim poricanjem klimatskih promjena ide na ruku velikim proizvođačima nafte. U prilog tome, među ostalim, jasno govori činjenica da je u veljači potpisao sporan zakon prema kojem naftne kompanije nisu dužne javno predstavljati iznose koje plaćaju stranim vlastima kako bi osigurale prava na eksploataciju rudača, plina i nafte. Time je poništio zakon uveden nakon prošle velike recesije, koji je, među ostalim, bio važan za borbu protiv korupcije.

Zašto opasno neznanje? Zato što uporno ignorira evidentne činjenice o klimatskim promjenama. A što je još opasnije, odnedavno pokazuje da je spreman podržati projekte geoinženjeringa koji su opasno nesigurni jer su utemeljeni u vrlo slaboj znanosti koja je neusporedivo manje robusna od one o klimatskim promjenama koju uporno ignorira. No, čini se da je Trumpu najvažnije to što bi geoinženjering mogao biti značajno jeftiniji od ozbiljnih zahvata koje bi trebalo poduzeti da se smanje emisije stakleničkih plinova. Poricanje klimatskih promjena i oslanjanje na geoinženjering kratkoročno mogu biti korisni za gospodarstvo SAD-a, jednog od najvećih zagađivača svijeta, no dugoročno su opasni za cijeli svijet.

Naš stručnjak: Opasno, nedoraslo igranje boga

Naš ugledni stručnjak za atmosfersku fiziku, prof. Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka PMF-a, koji se nedavno vratio iz SAD-a pun dojmova o novim rezovima u financiranju istraživanja klimatskih promjena, kaže da Trump nastavlja s nedosljednim i nerazumnim poricanjem postojanja recentnih klimatskih promjena koje su nedvojbeno i definitivno potvrđene tijekom posljednjih nekoliko godina. U prilog njima govore brojne svima 'opipljive' pojave - od rekordnog otapanja i zelenjenja Arktika, preko podizanja razina mora i izbjeljivanja koralja, do stalnog rušenja temperaturnih rekorda.

„Klimatske promjene bile su uočene još prije 20-ak godina, no trebalo je proći dosta vremena da se svijet barem djelomice urazumi, da ih nastavi istraživati te da konačno u velikoj većini prihvati nelagodnu činjenicu - da su klimatske promjene naveliko u tijeku“, kaže Grisogono.

S druge strane, upozorava, Trump je sasvim nerazuman i licemjeran kada planira daljnja ulaganja u geoinženjering.

„Kao prvo, čemu geoinženjering ako nas uvjerava da nema recentnih klimatskih promjena? Kao drugo, geoinženjering je opasna i prirodi nedorasla igra. Ta je 'igra' još u povojima, iako je lokalno započeta prije više od 50 godina, primjerice u smislu zasijavanja pojedinih oluja radi izbjegavanja padanja leda iz određenih oblaka, radi utjecanja na maglu, itd. I sve to u prosjeku s djelomičnim uspjehom, a ponekad čak i s pojačanim negativnim efektima. Naime, mi premalo znamo o detaljnom razvoju svakog olujnog oblaka, od njegove vanjske i unutarnje dinamike pa do pripadne mikrofizike, da bismo pokušavali regionalno, a kamoli globalno utjecati na vrijeme! Nadalje, premalo se zna o svim međudjelovanjima između atmosfere, mora, kopna, leda, itd. na svim relevantnim prostornim i vremenskim skalama koje su važne za vrijeme i klimu. Jednostavno rečeno, čovječanstvo još ni izdaleka nije spremno za takvu 'igru', niti će to biti u skoroj budućnosti“, poručio je naš atmosferski fizičar.

Grisogono smatra da je prihvatljivo provoditi kontrolirane pripadne pokuse u laboratorijima i u numeričkim simulacijama, no njih svakako treba minimalizirati u stvarnom svijetu u kojem živimo.

„Apsurdno je igrati se s laboratorijem u kojem živimo! Ljudi koji još uvijek ubijaju jedni druge, pljačkaju i varaju jedni druge, nisu u stanju igrati se boga i pokušavati namjerno, a pošteno mijenjati vrijeme i klimu za pojedinačnu 'dobrobit'“, upozorio je.

Američki kolege jako zabrinuti

Grisogono kaže da je još uvijek pod snažnim dojmovima koje su na njega ostavili razgovori s američkim kolegama.

„Prošli tjedan proveo sam na New Mexico Techu u Socorrou u SAD-u, gdje sam sudjelovao u povjerenstvu za obranu doktorata Stipe Sentića iz Metkovića  koji je prvi 'bolonjski' magistar fizike-geofizike u Hrvatskoj. Diplomirao je kod mene u srpnju 2010. i otišao u SAD. Ujedno sam ondje održao seminar o olujnoj buri. Tamo radi naša izvanredna profesorica Željka Fuchs, te David J. Raymond, znanstvenik svjetskog formata, ekspert za tropsku atmosfersku dinamiku i duboku mokru konvekciju. Dave je više puta posjetio Hrvatsku i želi opet doći. Željka i on u Hrvatskoj su održali nekoliko zapaženih ljetnih međunarodnih škola fizike atmosfere u kojima je sudjelovalo i nekoliko naših najmlađih doktora meteorologije, te onih koji će to uskoro postati. Daveova najbolja doktorandica ikad je naša Ana Juračić iz Matulja, koja sada radi u Dublinu u Irskoj. Ona je isto diplomirala kod mene 2009., no kako nije uspjela dobiti mjesto asistentice na PMF-u, bila je prisiljena otići u Irsku“, ispričao je Grisogono.

„Nažalost, Dave je jako zabrinut zbog Trumpove apsurdne i destruktivne politike. To se odnosi na gotovo sve elemente tamošnjeg života, od svakodnevice pa do strategije u gospodarstvu, znanosti, itd. Davea nikad nisam vidio toliko zabrinutog kao ovaj puta i to mi je jako znakovito“, zaključio je Grisogono.