NAŠ STRUČNJAK I DISCOVERY Gubimo bitku s najopasnijom životinjom. Epidemije su neizbježne

NAŠ STRUČNJAK I DISCOVERY Gubimo bitku s najopasnijom životinjom. Epidemije su neizbježne

FOTO: Discovery

Poznati znanstveno-popularni kanal Discovery večeras će u 21 h emitirati premijeru svojeg dokumentarnog filma 'Komarci' koji je prije par dana pretpremijerno prikazan i diskutiran u Osijeku (pogledajte trailer dolje).

Ratovi nisu ništa u usporedbi s komarcima. Prema nekim procjenama svaka druga osoba koja je ikada živjela u povijesti umrla je od ugriza komaraca koji su za ljude najopasnije životinje, neusporedivo opasnije od morskih pasa. Ključ za izbijanje epidemija bolesti je način prijenosa, a komarci su savršeni ljudski paraziti i prijenosnici nekih od najsmrtonosnijih bolesti. Svake godine od bolesti koje oni prenose umre oko 750.000 ljudi. Samo od malarije svake dvije minute umre jedno dijete, a tu su i žuta groznica, denga, čikungunja, virus Zapadnog Nila, zika i druge bolesti koje komarci prenose svojom slinom.

S klimatskim promjenama, odnosno s porastom temperatura, životni ciklus tih kukaca skraćuje se s nekoliko tjedana na nekoliko dana. To pak znači da njihov broj eksponencijalno raste. Osim toga komarci nalaze utočišta od zimske hladnoće u podzemnim strukturama kao što su tuneli tako da preživljavaju u sve sjevernijim krajevima.

U svijetu u kojem se sve brže i sve više putuje, a tropski i suptropski uvjeti šire se ubrzano prema polovima, ljudi gube bitku s komarcima koji su evoluirali u savršene ljudske parazite. Tropskim zaraznim bolestima još ne tako davno trebala su stoljeća da se prošire svijetom. Danas su dovoljne godine pa i manje, a neke se već počinju javljati u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Ovo su samo neke od poruka koje su zorno predstavljene i argumentirane u filmu Komarci. U raspravi koja je uslijedila nakon pretpremijere u Osijeku sudjelovali su neki naši ugledni medicinski stručnjaci među kojima i prof. dr. sci. Josip Milas, prim. dr. med. spec. epidemiolog, voditelj Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo.



Samo je pitanje kada će epidemija


Milas je tom prigodom upozorio kako nije pitanje hoće li doći do neke velike epidemije, već kada će do nje doći!
 
Za Index je objasnio da problem postaje sve veći zbog klimatskih promjena i globalizacije.

„Zbog promjene klimatskih prilika, posebno vezano za temperaturu i povećanje broja toplih mjeseci u godini te s izrazito intenzivnim prijevozom živih, već zaraženih komaraca i ličinka, avionima, brodskim kontejnerima i drugim načinima kao i zaraženih, bolesnih ljudi iz endemičnih područja, gdje su uzročnici prisutni stalno, u područja u kojima takve vrste komaraca niti uzročnika nisu postojale, prijetnja za izbijanje manjih ili većih epidemija postala je stvarna“, ističe Milas.

„Koja količina uzročnika će se 'unijeti' u neka područja, kakvi će biti preduvjeti za širenje uzročnika kao i osjetljivost stanovnika na tog uzročnika također će izravno utjecati na veličinu i brzinu širenja epidemije. Prije 100-tinjak godina u Hrvatskoj je postojala autohtona malarija kao najstarija poznata zaraza koju prenose komarci. Ta je bolest iskorijenjena jer su se ljudi liječili pa je na taj način prekinut krug širenja. Za ostale zaraze ne postoji lijek, a jedino oruđe u borbi protiv njih je kontrola komaraca. No ona nije jednostavna“, dodao je.

U Hrvatskoj je već najbrže-šireća denga


Naš epidemiolog ističe da je u Hrvatskoj za sada dokazano postojanje virusa denge i virusa groznice Zapadnog Nila.

„Ovaj zadnji dokazan je u Slavoniji prije nekoliko godina i nedvojbeno i dalje na ovom području cirkulira među pticama. Sigurno obolijevaju i naši sugrađani, ali je bolest vrlo vjerojatno slična prehladi ili gripi pa se oboljeli ne javljaju liječniku, a niti liječnici ne misle o ovoj bolesti pa je dijagnosticiraju samo u rijetkim slučajevima kada pokazuje klasičan i teški oblik“.

Kako će se pronalaziti cjepiva za određenu bolest koju šire komarci, teško je pouzdano prognozirati.

„Koliko sam upoznat, jedna austrijska kompanija započela je s kliničkim ispitivanjem cjepiva protiv zike. Za ostala cjepiva za sada postoje mali izgledi. No to je teško procijeniti. Za sada za većinu bolesti koje prenose komarci nema rješenja. Pomaže jedino kontrola komaraca, kao što to primjerice radi Njemačka uz 300 km obala Rajne. Na tom području, koje je prije više desetljeća bilo slično poplavnom području uz Osijek, nema komaraca, ostvarili su cilj od nula komaraca pa nemaju problema niti s mogućim bolestima“.

Zastarjelim metodama gubimo bitku


Kao jedan od ključnih problema Milas ističe činjenicu da suvremeni oblici borbe protiv komaraca kaskaju za njihovim širenjem i evolucijom kojom se prilagođavaju na različita sredstva obrane poput pesticida.

„U filmu su sami stručnjaci priznali da gube bitku i da su neučinkoviti jer primjenjuju neučinkovite mjere i aktivnosti. Nažalost, malo je elemenata modernog i uspješnog načina borbe protiv komaraca. Kontrola odraslih komaraca toplim zamagljivanjem daje loše ili slabe rezultate jer ima brojnih nedostataka. Jedino je dobro to što se može relativno brzo provesti. Kontrola odraslih komaraca, kako god da je provedena dobro, prastara je tehnologija i niti jedno društvo koje želi rezultat tu tehniku više ne koristi. Danas je najučinkovitija tehnologija kontrole uništavanje ličinki komaraca jer su površine - lokve, bare, poplavne površine - za kontrolu bitno manje nego kod tretiranja odraslih komaraca koji se razlete po ogromnim površinama. Od tehnika kontrole ličinki komaraca apsolutno najveći učinak daje korištenje ledenih granula. Biološki se preparat miješa s vodom kao nosačem, djeluje isključivo na ličinke komarca i ni na što drugo, nije štetan za ljude niti za životinje, a kao ledena granula prolazi kroz svaki oblik vegetacije. Za isti novac tehnologija ledenih granula daje redukciju i do 97%“, tumači naš sugovornik.

Što možemo učiniti?

U borbi protiv komaraca trebaju se angažirati i države i stanovnici.

„Borba protiv bolesti koje prenose komarci ne može se postići popularnim mjerama kontrole odraslih komaraca. Budući da komarci koji prenose bolesti nastaju u ljudskom okruženju, u septičkim jamama, kontejnerima i slično, borba počinje i završava na svakom stanovniku. Naš je zadatak educirati stanovništvo kako da u svom okruženju eliminira ključne vrste urbanih komaraca. Za to su potrebna vrlo mala sredstva, tehnička rješenja poput mrežica na ozrakama septičkih jama. Kada bismo se tako svi riješili komaraca, bilo bi nas baš briga za ziku i ostale bolesti jer ne bi bilo nikoga tko nam može prenijeti zaraze. Ne smije se očekivati da će netko platiti nekoga da dođe u naše dvorište, stan i izvrne posude i prolije vodu. To je jednostavno neizvedivo i nadasve skupo. A svatko od nas to može učiniti. Ili staviti mrežicu na ozraku septičke jame! Države, odnosno gradovi ili općine trebaju propisati mjere koje svaki stanovnik mora napraviti i to trebaju dosljedno nadzirati uz osiguranje trajne edukacije, kao što je to napravila Njemačka“, poručio je naš epidemiolog.

KOMARCI - ČINJENICE

   - 3,2 milijarde ljudi je u opasnosti od malarije, bolesti koja je u 2015. ubila 429 tisuća ljudi
   - Komarci šire više različitih bolesti, a godišnje ubiju 750.000 ljudi.
   - Kada ženka komarca ugrize čovjeka koji nosi mikrob poput malarije, denga groznice ili zike, ona postaje inficirana i mikrob se replicira u njezinim stanicama. Ona nosi patogen u svojim žlijezdama slinovnicama, a kad sleti na sljedeću žrtvu, upravo njezina slina sprječeva zgrušavanje krvi prilikom njezina krvava obroka. U tom trenutku patogeni u slini se prenose u čovjeka i nastavljaju životni ciklus koji uzrokuje bolest. Dakle, sve nevolje koje imamo s komarcima širom svijeta uzrokovani su slinom komaraca.
   - Samo ženke grizu, tražeći našu krv kako bi osigurale bjelančevine za svoja jaja i osigurali opstanak vrste
   - Postoji oko 3.500 vrsta komaraca, od čega je jako malo broj onih koji su odgovorni za širenje bolesti
   - Denga groznica je najbrže rastuća bolest koju prenose komarci, s 50-100 milijuna novih infekcija godišnje
   -  3,9 milijardi ljudi je u opasnosti da budu zaraženi denga groznicom, što je rezultiralo s procijenjenih 390 milijuna slučajeva i 22 000 smrtnih slučajeva godišnje
   - Od 2007. do 2016. godine, Zika je dokumentirana u 48 zemalja / teritorija i brzo se širi
   - Kod žena zaraženih zika virusom, 1 od 10 novorođenčadi će imati oštećenje mozga ili ozbiljne poremećaje u razvoju
   - Trebalo je oko tri stoljeća da se žuta groznica, malarija i denga groznica prošire iz Afrike; trebalo je oko 16 godina da zapadni Nil i chikungunya stignu u Ameriku; a sada je bilo potrebno manje od godinu dana da se zika proširi širom svijeta

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara