PRELIMINARNA analiza uzorka asteroida Bennu, starog 4.5 milijardi godina, pokazuje da on sadrži vodu i visoke razine ugljika, što znači da bi se na njemu mogli pronaći građevni blokovi života na Zemlji, priopćila je danas NASA.

Tehničari su još uvijek u procesu metodičnog rastavljanja hardvera koji okružuje unutarnji spremnik, koji ostaje neotvoren i sadrži najveći dio uzorka. Ali "bonus" uzorak materijala na dnu uređaja i na poklopcu odmah je ispitan elektronskim mikroskopima i rendgenskim instrumentima, rekao je Dante Lauretta, glavni istraživač misije na Sveučilištu Arizona.

Ono što su pronašli bio je materijal s visokim udjelom ugljika, kao i molekulama vode kristaliziranim u glinenim vlaknima, rekao je Lauretta i dodao da su znanstvenici postigli svoj cilj da cijeli uzorak održe netaknutim i bez zemaljske kontaminacije.

No kako bi se detaljno razumjela priroda pronađenih ugljikovih spojeva, potrebna su daljnja istraživanja. Znanstvenici će tajne skrivene u prašini s asteroida proučavati još desetljećima kako bi stekli što bolji uvid u razvoj našeg solarnog sustava, nastanak života na Zemlji, ali i u mjere koje se mogu poduzeti u slučaju da se prema nama uputi opasan asteroid.  

Znanstveni tim misije OSIRIS-REx će sljedeće dvije godine analizirati dragocjenu prašinu, a NASA će sačuvati najmanje 70% uzorka kako bi znanstvenici diljem svijeta, što uključuje i buduće generacije stručnjaka, mogli baciti pogled na ovu jedinstvenu "grudu" asteroida. 

Dug put do asteroida  

NASA je sondu OSIRIS-REx lansirala prema Bennuu u rujnu 2016. Bile su potrebne dvije godine da letjelica stigne do asteroida, a zatim još dvije mapiranja površine prije nego što je tim pronašao prikladno mjesto za prikupljanje uzorka. 20. listopada 2020. sonda se spustila do asteroida i uspjela prikupiti dragocjenu prašinu. No nije sve prošlo onako kako su znanstvenici očekivali.   

Ideja je bila da sonda udari svojim dijelom u površinu i ispusti nalet plina dušika, koji bi podigao šljunak i prašinu. No prilikom tog procesa uslijedio je svojevrsni šok. Kada je mehanizam uspostavio kontakt, površina se razdvojila poput tekućine te je tlak napravio krater promjera 8 metara.   

Materijal je odletio na sve strane, ali, na svu sreću, i u komoru za prikupljanje uzorka. Postavlja se pitanje zašto je uopće cijeli ovaj dugotrajni i složeni projekt toliko važan? Prvi je razlog to što se Bennu nalazi na prvom mjestu NASA-inog popisa opasnih asteroida. Spoznamo li Bennuov sastav, možda ćemo dobiti ideju kako ga zaustaviti ako jednom u budućnosti budemo prisiljeni na takvo nešto. 

Ali Bennu nije samo izvor bojazni nego nam može otkriti ponešto o našem podrijetlu. Naime, Bennu je relikt iz vremena formacije Sunčevog sustava prije 4.5 milijardi godina te se zapravo radi o savršeno očuvanoj vremenskoj kapsuli.  

Najopasniji asteroid u Sunčevom sustavu  

NASA Bennu smatra najopasnijom stijenom u Sunčevom sustavu jer za njega postoji najveća vjerojatnost da će udariti u Zemlju od svih poznatih asteroida. No nema razloga za brigu. Premda Bennu predstavlja rizik za naš planet, vjerojatnost udara je vrlo mala, piše Science Alert.    

Naime, Benuu se, uz asteroid 1950 DA, svrstava u najopasnije poznate asteroide. Zbog svoje putanje i orbite oko Sunca, koja traje 1.2 godine, u narednih nekoliko stoljeća će se u više navrata približiti Zemlji do te mjere da postoji mala mogućnost sudara.   

NASA navodi kako postoji šansa da Bennu prilikom preleta 25. rujna 2135. prođe kroz takozvanu gravitacijsku bravu - područje u svemiru koje bi ga moglo usmjeriti na udar s našim planetom krajem 22. stoljeća.    

Iako je teško odrediti točnu vjerojatnost za ovakav katastrofalni događaj, stručnjaci su pomoću podataka koje je prikupila letjelica OSIRIS-Rex uspjeli napraviti bolji model razvoja Bennuove orbite. Njihova analiza ukazuje na to da ima samo 0.037% (1:2700) šanse da on 24. rujna 2182. udari u Zemlju.