NASA primijetila nešto neobično na Saturnovim prstenovima

NASA primijetila nešto neobično na Saturnovim prstenovima
Foto: NASA

PREMA najnovijoj analizi podataka sa svemirske letjelice Cassini, izgleda da je u posljednjoj godini svog života ona uočila nešto neočekivano na Saturnovim prstenovima.

Letjelicu Cassini–Huygens, poznatu kao Cassini, zajedničkim su naporima dizajnirali NASA, Europska svemirska agencija (ESA) i Talijanska svemirska agencija (ASI). Lansirana je 1997., a u svemiru je provela skoro 20 godina. Najvećim dijelom svog života proučavala je Saturn i njegov sustav prirodnih satelita i prstenova.

Premda je njena misija završila 2017., znanstvenici i danas rade na analizi njenih podataka, a prije nekoliko dana su u časopisu Science objavili najnovije, vrlo iznenađujuće informacije o glavnim prstenovima divovskog planeta, javlja NASA.

Novi podaci pokazuju kako se kemijski sastav i temperatura mijenjaju na raznim pozicijama prstenova te kako sićušni sateliti koje se nalaze unutar njih (nazvani od A do G, po redoslijedu otkrića) reagiraju s česticama koje ih okružuju.

Novonastali misterij

Na upečatljivim fotografijama uočene su tri različite teksture na prstenovima - grube, glatke i prugaste - koje se pojavljuju vrlo blizu jedna drugoj i u pojasevima s oštrim rubom. Ali zašto? Na mnogim mjestima ti pojasevi nisu ni na koji način povezani s nekim drugim karakteristikama prstenova.

"To nam govori da izgled prstenova ne ovisi samo o količini materijala. Izgleda da postoje neke različitosti u česticama koje utječu na to što će se dogoditi kada se dvije čestice sudare. No još ne znamo što bi to bilo'', rekao je astrofizičar Matt Tiscareno s instituta SETI. 

Trag u prstenovima

Zanimljiva snimka, napravljena od niza fotografija, koja dobro vizualno predočuje međusobnu interakciju čestica u prstenovima jest ona koju je snimila letjelica Cassini 2007. na kojoj se vidi kako Saturnov satelit Prometej prolijeće kroz dio prstena F. Duguljasti mjesec povukao je za sobom rijeku materijala iz prstena i ostavio iza sebe tamni trag.

Prometej, promjera 102 kilometra, jednom tijekom svoje 14-satne orbite oko Saturna dolazi do mjesta kada je najviše udaljen od samoga planeta, a najbliži prstenu F. U tom trenutku gravitacija Prometeja dovoljno je jaka da povuče rijeku materijala iz jezgre prstena F.

Ista letjelica - različiti rezultati

Nova spektralna analiza kojom se utvrđuje kemijski sastav tvari, ukazala je i na to da u prstenovima nije uočen metan, što je zapravo iznenađujuće jer je sama letjelica Cassini u prijašnjim preletima registrirala organske spojeve kako iz prstena D padaju u atmosferu Saturna.

"Da ima organskih tvari u većim količinama, barem u glavnim A, B i C prstenovima, mi bismo ih sada vidjeli", rekao je astrofizičar Phil Nicholson sa Sveučilišta Cornell. "Sumnjam da organski spojevi čine velik udio u glavnim prstenovima."

Rezultati ove najnovije analize skoro su u potpunoj suprotnosti s rezultatima koji su ukazivali na to da iz prstenova na divovski planet pada kiša organskih spojeva.

Tako je u istome časopisu Science 2018. godine objavljeno istraživanje naziva “Chemical interactions between Saturn’s atmosphere and its rings“, u kojem se govori kako analize s letjelice Cassini pokazuju da kiša vode i spojeva pada s prstenova u atmosferu Saturna te da mijenja njen sastav, odnosno sastav gornjeg dijela atmosfere i ionosfere.

U toj se studiji jasno spominje da uz vodu, s prstenova pada i znatna količina metana, amonijaka, dinitrogena, ugljikova monoksida, ugljikova dioksida i fragmenata organskih nanočestica.

Što na kraju znamo?

Nakon različitih rezultata analiza s iste letjelice možemo samo sa sigurnošću zaključiti da zapravo ne znamo pada li i u kojoj mjeri kiša organskih spojeva sa Saturnovih prstenova na sam divovski planet. Ne znamo ni kako se i zašto točno formiraju različite strukture na zadivljujućim prstenima.

No znamo da nam svaka nova znanstvena analiza nudi sve više informacija i da smo sa svakim preletom pored Saturna ipak sve bliži istini o strukturi njegovog sustava.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara