USRED dana u srijedu je došlo do pucnjave na zagrebačkim Sveticama. Ranjen je 46-godišnjak, koji nije u životnoj opasnosti.

Uhićena su četvorica muškaraca, koje policija sumnjiči za sudjelovanje u obračunu. Kako je Index doznao, radi se o muškarcima T.Z. (19), R.Z. (25), R.Z (34), D.Z (21). Svi su članovi iste obitelji.

Što radi policija?

Na području Vrbovca u manje od sat vremena policija je uhitila dvojicu muškaraca koje dovodi u vezu s obračunom, a dvadesetak minuta poslije uhićena su i preostala dvojica muškaraca. Jedan također na području Vrbovca, a drugi na području Peščenice, izvijestila je zagrebačka policija.

Činjenice da se radi o članovima iste obitelji i da se incident dogodio na Sveticama, kao i saznanje o imenu žrtve, što je bilo objavljeno u dijelu medija, očito su ponukali čitatelje da gotovo svi odreda komentiraju da je riječ o obračunu pripadnika romske manjine.

Dijelom se tu iznose stereotipna mišljenja koja najviše govore o onima koji ih i iznose, a dijelom se postavlja legitimno pitanje - što policija radi da spriječi ovakve obračune? Policija, naravno, ne može dežurati 24 sata kako bi to spriječila, ali generalno jest dojam da država, a samim tim i policija, okreće glavu od ovakvih problema.

Je li takav dojam ispravan?

Dobivao prijave zbog nasilja pa ubio ženu

Podsjetimo na slučaj iz prosinca prošle godine kad je muškarac u međimurskom naselju Piškorovec pod utjecajem alkohola svoju suprugu tukao po glavi i rukama. Metalnom šipkom udario je i bebu koju je majka držala u naručju te joj nanio duboku ranu na glavi.

>> Policija objavila detalje zvjerskog napada šipkom na ženu i bebu staru 20 dana

U istom mjestu u veljači 2020. godine ubijena je 37-godišnja majka devetero djece. Ubio ju je njezin 35-godišnji nevjenčani suprug. Ozlijeđenu majku devetero djece jedan je mještanin odvezao u bolnicu u Čakovcu, ali ozljede su bile preteške i usprkos naporima liječnika čakovečke bolnice, nisu je uspjeli spasiti.

>> Detalji ubojstva majke devetero djece: Svađali se pa je izbo pred djecom

Uhićeni muškarac (35) poznat je policiji, od ranije je imao niz prijava za sudjelovanje u masovnim tučnjavama, nasilje prema bratu i jednoj kćeri, krađe, ali i nasilje prema nevjenčanoj supruzi. Sve te prijave nisu ga spriječile da ubije ženu.

"Puca se svaki dan"

U kolovozu 2021., pak, došlo je do pucnjave u romskom naselju Parag u Međimurju, koja je završila ubojstvom jedne mještanke i teškim ranjavanjem još troje mještana.

>> Stanovnik naselja Parag: Pucnjava je svaki dan. Probleme rade baš ovi na socijali

Tada je Dnevnik Nove TV razgovarao s mještaninom Milanom Kranichem, koji je rekao da se u tom naselju puca svaki dan.

"Pucnjava je, mogu reći da je, svaki dan je tako. Ima ih dosta koji prave probleme u naselju, baš ovi koji dobivaju tu socijalu. Ima nas skoro 80 posto koji su vrijedni dečki, koji rade, ali ovi pojedinačni, pogotovo ovi drogeraši, to je nenormalno, ne možeš ostaviti odjeću vani, već ti maznu", rekao je Kranich reporterki Dnevnika Nove TV.

Više je rekao i Dominko Lovač iz Držimurca.

"Kradu doslovno, morate se dobro paziti, automobile, to definitivno, napadaju ako slučajno ne date novac... Kaj bum rekel, puno droge ima, kaj se toga tiče, oružja imaju više nego naša vojska, to vam je sigurno, nekaj im uzmu, ali oni opet nabave", rekao je Lovač.

"Vadila sam drač, kako nam raste vani, i bila sam na sve četiri, sagnuta. Prvo su vozili kosilicu na popravak, a kad su se vraćali, ja to vadim i on mene kako se biciklom vozil tak me nogom gurnuo i ja sam pala. Vikala sam, rekla sam da nije lijepo, što radite, što sam vam kriva kad nisam niti riječi rekla", ispričala je žena iz Držimurca.

Nasilje je svakodnevna pojava diljem Hrvatske, ali sudeći prema ovim izjavama, u romskim naseljima, izrazito zatvorenim zajednicama, očito se itekako dobro zna tko je odgovoran za prijetnje i zastrašivanja koja dovode do nasilja, a po tim pitanjima država očito ne radi dovoljno.

Kriminalist Cvrtila: Država ne radi svoj posao

Tako misli i kriminalist Željko Cvrtila, s kojim smo popričali oko ove problematike.

"Do nasilja dolazi iz jasnog razloga - zato što država ne radi svoj posao. A ne radi ga zbog odnosa vlade i predstavnika romske manjine u saboru. Kad drugi građanin Republike Hrvatske zanemaruje dijete, onda imate svu silu socijalnih službi, policije te postoji opasnost da se dijete oduzme tim roditeljima.

Bivaju sankcionirani i oni koji učestalo kradu, čine nasilna djela, skupljaju prekršajne i kaznene prijave. Kod ove manjine nije tako. Vi imate presude sudova koji kažu da je to tako, da je to njihov način funkcioniranja, njihov način života", govori Cvrtila.

"Nekad šefovi u policiji rade probleme policajcima zato što su išli tamo"

Pitamo ga konkretno kakva je odgovornost policije.

"Policija može napraviti više. Policajac koji ide u ta naselja nekad radi sebi problem pa izbjegava ići tamo. Ako privede čovjeka, dobit će poziv zašto je to napravio, zašto se petljao u to. I tu smo opet kod politike koja uvjetuje te odnose. A da ne govorim o tome da može ispasti kako se hrvatska država surovo obračunava s manjinama.

Policajci koji idu tamo nekad imaju problema od svojih šefova. Njima šef kaže da se nije trebalo ići tamo, da se sad moraju opravdavati onima iznad sebe. Policajci onda prestanu raditi po takvim predmetima. Sustav djeluje pod pritiskom. Umjesto da bude nagrađen jer je uhvatio lopova, policajac dobije niz komplikacija", kaže.

"Represija nije rješenje"

Ističe kako ne misli da je represija rješenje problema.

"Nije rješenje ta naselja pretvoriti u policijske distrikte, već država mora preokrenuti način funkcioniranja tih zajednica. Ovo kako država trenutno radi jest to da podržava nerad, a ne nagrađuje poštenje i spremnost za napredovanje", naveo je.

Dodaje da se tu postavlja još jedno pitanje.

"Postoje li u Hrvatskoj različiti modusi funkcioniranja za više skupina građana ili bi trebao važiti jedan zakon za sve građane, kako to kaže Ustav? Tu je prema mom mišljenju ključni problem. Ogromna sredstva se daju, ali ona čine štetu.

Djeca često nemaju ništa od tih sredstava, a država te mlade ljude tako na neki način diskriminira. Malo čudno to zvuči, kako ih diskriminira ako ih obilato financira? Pa baš zato što ih ne dovodi u neki red da se školuju, ne motivira ih da idu u srednju školu i na fakultete, da steknu obrazovanje", kaže.

"Jednostavno, ne mogu vjerovati da su romska djeca manje inteligentna, manje sposobna od svake druge djece u Hrvatskoj. To biološki ne može biti točno. Vjerujem da svatko može biti uspješan konobar, zidar, kuhar, policajac, inženjer, arhitekt, doktor.

Ali cilj je omogućiti iste uvjete razvoja. A to se neće dogoditi ako se ne djeluje jer, eto, u protivnom vlada može pasti. Na taj način ta djeca nikad neće doći u istu poziciju s drugom djecom kako bi mogla biti korisni akteri društva. Uostalom, nekim projektima takvo nešto je već uspostavljeno u dijelu Međimurja", rekao je Cvrtila.

92.3 posto Roma u Republici Hrvatskoj je siromašno

Svojom izjavom o ponašanju policije Cvrtila je dotaknuo i društveni problem inkluzije Roma u društvo. Prema Nacionalnom planu za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, procjenjuje se da prema podacima iz 2017. godine u Republici Hrvatskoj žive ukupno 24.524 pripadnika romske nacionalne manjine.

Prema stopi relativnog siromaštva, 92.3 posto Roma u Republici Hrvatskoj je siromašno, dok oko 70 posto obitelji romske nacionalne manjine živi u ekstremnom siromaštvu.

Podaci o obrazovanju su zastrašujući

Posebno zabrinjavaju podaci o obrazovanju.

U dobi od 3 do 6 godina svega je 31.1 posto djece obuhvaćeno predškolskim odgojem, dok na razini opće populacije udio iznosi 82.8 posto. U dobi od 7 do 14 godina 95.3 posto djece obuhvaćeno je osnovnoškolskim obrazovanjem.

Također, samo 31 posto mladih Roma u dobi od 15 do 18 godina pohađa srednju školu, a utvrđene su i statistički značajne razlike po spolu – 36 posto dječaka pohađa srednju školu, dok isto vrijedi za 26 posto djevojčica.

Barake i daščare čine skoro 33 posto svih stambenih objekata Roma

U ukupnom udjelu Roma koji nemaju završeno osnovno obrazovanje pretežu Romkinje (62.5 posto), kao i u udjelu nepismenih. Naime, nepismeno je 17 posto Romkinja, što je dva i pol puta više od udjela nepismenih Roma.

Također, 28.2 posto romskih obitelji živi u kućama koje ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne uvjete, odnosno u lošem su ili ruševnom stanju. Barake, daščare, straćare i kuće koje ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne uvjete čine 32.9 posto svih stambenih objekata u kojima stanuju Romi.

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, studija iz 2011. godine utvrdila je da 82.5 posto Roma u Republici Hrvatskoj ima zdravstveno osiguranje u odnosu na 97.41 posto pripadnika opće populacije.

Podaci iz 2017. godine govore u prilog povećanja obuhvata zdravstvenim osiguranjem s obzirom na to da prema njima 89 posto Roma ima važeće zdravstveno osiguranje. Obuhvat zdravstvenim osiguranjem nešto je veći među ženama i starijima, kao i onima boljeg materijalnog statusa.

"Romi su izdvojeni"

Predsjednik Romske organizacije mladih Hrvatske Siniša Senad Musić prošle godine je za Index rekao da postoje dvije strane medalje.

"Rezidencijalna segregacija je zapravo najveća prepreka za uključivanje Roma u društvo. Jednostavno su izdvojeni. Vi ste sad u pandemiji imali slučajeve gdje Romi ne bi mogli ići u grad, jer po Zakonu o socijalnoj skrbi ako bi imali zajamčenu minimalnu naknadu, ne smiju posjedovati, ali niti voziti tuđa vozila.

Segregacija je i u obrazovanju. Ona je "targetirana" kao glavni cilj temeljnih dokumenata za uključivanje Roma u društvo, imamo pomake, ali postoji plan desegregacije. Trebalo se početi s nečim, nije se počelo. Kulturni centri, igrališta, vrtići u romskim naseljima? To može biti prijelazna mjera, ali vi tako isto izdvajate Rome", poručio je.

"Policiju se kamenuje pa se govori zašto ne dolaze"

Pitali smo ga misli li da je državi stalo do provođenja zakona u romskim naseljima, kao što to čini drugdje.

"Prije svega, najviše se to očituje u socijali. Tu sigurno bude onih koji su doživjeli neugodne stvari, onda ih je strah. Izgube volju i želju za rad. A uvijek je oduzimanje djece problematično, pitanje je uvijek jesu li se trebala oduzeti.

Kad se nešto dogodi, vječno je pitanje zašto nisu oduzeta. Onda imamo djecu koja ne idu u škole, pa se to među prosvjetarima pripiše romskoj tradiciji", rekao je.

"Imamo primjere kad policija ili vatrogasci ne dolaze u romska naselja, onda se stanovnici žale kako se nije došlo, a ti koji bi trebali doći kažu da ih se zadnji put kamenovalo. Sve te priče imaju dvije strane. A svega toga ne bi bilo da ne postoji segregacija gdje se opet vraćamo na početak", zaključio je predsjednik Romske organizacije mladih Hrvatske Siniša Senad Musić.

Pravobraniteljica: Uključivanje Roma u društvo je ključno za prevenciju nasilja

Prošle godine se o ovoj problematici oglasila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja naglašava da je uključivanje Roma u društvo ključno za prevenciju nasilja. Istaknula je da put prema cilju uključivanja Roma u društvo ima više smjerova.

"Jedan je stvaranje uvjeta za povjerenje stanovnika romskih naselja prema institucijama, kako bi mogli ispuniti svoju odgovornost i prijaviti nezakonito ponašanje, koje se ne prijavljuje uključujući iz straha od onih unutar naselja koji su moćni i imaju oružje.

To je iznimno važno jer policijski službenici u postupanju ovise o točnim i pouzdanim podacima, što bi u ovom slučaju bili oni o osobama i lokacijama na kojima se oružje nalazi, kao i o identitetu prijavitelja, bez čega sudovi ne mogu dozvoliti pretragu nečijeg doma ili imovine, što je jedan od Ustavom predviđenih izuzetaka od načela nepovredivosti doma", navodi.

"Jedna od teškoća života u romskim naseljima je i nesigurnost. Pri tome se ne smije se izgubiti iz vida da iza svakog protupravnog ponašanja uvijek stoje pojedinci, osobe s imenom i prezimenom, koji za svoje postupke trebaju biti pravovremeno i primjereno sankcionirani. 

U isto vrijeme, ključno je ozbiljno i dugoročno i raditi na uzrocima takvog ponašanja, za što je potrebno značajno unaprijediti koordinaciju i suradnju između tijela državne uprave, ali i njihovu suradnju s regionalnim i lokalnim institucijama i predstavnicima romskih zajednica", zaključila je.