POLJSKI ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski smatra da je Rusija "izgubila konfrontaciju" koju je započela upadom dronova u Poljsku 10. rujna. U intervjuu danom na marginama konferencije Jalta Europska Strategija (YES) u Kijevu, Sikorski je izrazio optimizam glede odgovora NATO-a i daljnjeg razvoja događaja, piše Kyiv Independent.

"Mislim da je Rusija izgubila ovu konfrontaciju", izjavio je Sikorski.

Test za NATO

Tijekom napada, Poljska je uspjela oboriti samo tri ili četiri od 19 dronova koji su ušli u njezin zračni prostor, a jedan od njih pao je gotovo 400 kilometara zapadno od ukrajinske granice. Incident je prisilio NATO saveznike da podignu borbene zrakoplove vrijedne milijune dolara kako bi se suprotstavili dronovima čija se vrijednost mjeri u tisućama.

Varšava je nakon napada formalno zatražila konzultacije prema Članku 4. NATO ugovora, koji članicama omogućuje raspravu kada smatraju da im je sigurnost ugrožena. Taj korak ipak ne doseže razinu Članka 5., koji napad na jednu članicu tretira kao napad na sve. NATO je 12. rujna najavio novu operaciju odvraćanja pod nazivom "Istočni stražar", no Sikorski je pojasnio zašto Rusija nije pretrpjela odmazdu: "jer je bila samo manja materijalna šteta i nitko nije poginuo."

Na pitanje bi li "smrt ljudi" ili napad na zračnu luku Rzeszów, ključno logističko čvorište za pomoć Ukrajini, bili dovoljni za aktiviranje Članka 5., Sikorski se složio. "Čemu se Rusija opasno približava", dodao je. "Neki mediji spekuliraju da je putanja nekih dronova bila prema Rzeszówu, glavnoj zračnoj luci kroz koju prolazi oprema za Ukrajinu. Naša je prva dužnost zaštititi to čvorište od ruske sabotaže, špijunaže i kinetičkih napada."

Jača suradnja s Ukrajinom

Poljski ministar smatra da je ruski napad bio pokušaj testiranja obrane i odlučnosti NATO-a na istočnom krilu. Iako je poljski odgovor ocijenio uspješnim, priznao je da se njegova zemlja mora bolje pripremiti za buduće napade. Prijetnja se potvrdila samo nekoliko sati nakon intervjua, kada je ruski dron ušao u rumunjski zračni prostor.

Ukrajina je ponudila pomoć Poljskoj u jačanju sposobnosti elektroničkog ratovanja i presretanja dronova, koristeći jeftiniju opremu za obaranje bespilotnih letjelica. Poljsko ministarstvo obrane potvrdilo je 12. rujna da će stručnjaci dviju zemalja vježbati korištenje sustava protiv dronova na poljskom teritoriju.

"To je još jedna stvar koju je (ruski predsjednik Vladimir) Putin postigao ovim napadom. Naša javnost sada, ispravno, zahtijeva bližu suradnju s Ukrajinom jer vi imate najnovije, najrelevantnije iskustvo", rekao je Sikorski, dodavši kako je Putin "možda ubrzao poljsko-ukrajinsku suradnju u proizvodnji oružja."

"Zatvaranje neba nad Ukrajinom opet na stolu"

Sikorski je potvrdio da bi se nakon napada na Poljsku mogla ponovno razmotriti ideja o zatvaranju dijela ukrajinskog zračnog prostora korištenjem protuzračne obrane stacionirane u zemljama NATO-a. "Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Andrij Sibiha, ponovno je potvrdio ovu ukrajinsku ponudu... mislim da je svojim djelovanjem predsjednik Putin možda unaprijedio ovu ideju jer mi zajedno upravljamo našim prostorom, a mišljenje se pomiče prema toj ideji", kazao je.

Unatoč svemu, Sikorski vjeruje da je NATO pokazao jedinstvo i spremnost. "Vjerujem da smo Rusiji pokazali da je NATO spreman i ujedinjen", zaključio je.

S druge strane, izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa nisu bile toliko ohrabrujuće. Trump je za Fox News, komentirajući napad na Poljsku, rekao da "neće nikoga braniti". Kasnije je dodao da bi Rusiju udario "velikim" sankcijama samo ako se sve članice NATO-a ujedine, prestanu kupovati rusku naftu i uvedu carine Kini.

Sikorski je podržao Trumpov zahtjev za prekidom uvoza ruske energije, prozivajući pritom Mađarsku, no bio je oprezniji oko pitanja carina Kini. "Trebali bismo sankcionirati agresora. A agresor je Ruska Federacija. Mi smo u Europi uveli 18 paketa sankcija. Radimo na 19. paketu", rekao je Sikorski.

Što bi značilo zatvaranje neba?

Kad se govori o tome da bi NATO mogao "zatvoriti nebo", misli se na uvođenje zabrane leta (no-fly zone) iznad određenog područja.

To bi u praksi značilo da bi NATO rasporedio protuzračnu obranu i borbene avione kako bi spriječio neprijateljske zrakoplove, projektile ili dronove da uđu u taj zračni prostor. Ako bi neka letjelica ipak ušla, bila bi oborena.

U kontekstu Ukrajine, zatvaranje neba značilo bi da bi NATO preuzeo kontrolu nad dijelom ukrajinskog zračnog prostora, koristeći sustave protuzračne obrane stacionirane u članicama NATO-a (npr. Poljskoj, Slovačkoj ili Rumunjskoj), čime bi Ukrajina bila dodatno zaštićena od ruskih raketnih i dronskih napada.

Ako bi NATO zatvorio nebo nad Ukrajinom ili barem dijelom (primjerice uz granicu s Poljskom i Rumunjskom), to bi značilo de facto ulazak u rat s Rusijom, jer bi saveznici morali rušiti ruske avione i rakete. Zbog ogromnog rizika od šireg rata, ova je opcija dosad uvijek odbijana, ali se, s učestalim incidentima poput napada dronova na Poljsku i Rumunjsku, povremeno vraća u političke rasprave.