CHENG WEI stvorio je vrhunsku aplikaciju za vožnju s kojom se čak ni Uber nije mogao nositi u Kini. No, Didijeva riskantna igra za širenje i dominaciju, koja je kulminirala katastrofalnom inicijalnom ponudom dionica ovog ljeta, dovela je do sukoba s Pekingom. Sada se izvršni direktor kompanije suočava s teškom situacijom - smirivanjem regulatornih tijela u zemlji i ulagača u inozemstvu, dok se istodobno brani od žestoke konkurencije, piše CNN.

Cheng (38) je najmlađi poduzetnik na čelu jedne od najvećih kineskih tehnoloških kompanija. Tijekom devet godina od Didijeva osnivanja, Cheng je nokautirao hrpu moćnih protivnika i prikupio gotovo 160 milijuna mjesečno aktivnih korisnika samo u prvom tromjesečju ove godine, samo u Kini, gotovo dvostruko više od broja korisnika Ubera diljem svijeta.

Kina zabranila Didi

No, njegova je kompanija danas u nesigurnoj situaciji. Ona je jedna od najistaknutijih meta kineskog sveobuhvatnog suzbijanja tehnološkog i privatnog poduzetništva kojemu se ne vidi kraj. Njene dionice pale su više od 40 posto otkako su regulatori počeli preispitivati kompaniju, brišući tržišnu vrijednost od 34 milijarde dolara.

Početkom ljeta, kineska regulatorna tijela zabranila su Didi u trgovinama aplikacija u okviru istrage o njenoj praksi prikupljanja podataka i privatnosti, prijeteći njezinom budućem rastu. Pritisak bi mogao uništiti Didijevo uporište na kineskom tržištu ako kompanija ne bude mogla zadovoljiti vladajuću kinesku komunističku partiju.

Kako je nastao Didi

Prije nego što je 2012. godine osnovao Didi, Cheng je bio prodajni menadžer u Alibabi. U početku je zarađivao oko 200 dolara mjesečno, da bi se brzo uzdigao i za sedam godina postao najmlađi regionalni menadžer kompanije. Cheng je rekao da je Didi stvorio jer mu je dosadilo što nije mogao dobiti taksi za vrijeme službenog putovanja, prema profilu objavljenom u lipnju u Business Timesu, kineskom financijskom mediju. To nezadovoljstvo navelo ga je na razmišljanje o tome kako riješiti problem.

"Razmišljao sam o stvaranju aplikacije za uslugu prijevoza, tako da što manje luzera na kiši čeka prijevoz", rekao je Cheng, prisjećajući se depresivnog iskustva u Pekingu kada tijekom oluje satima nije mogao pozvati taksi.

Cheng je osnovao Didi sa samo 15.000 dolara vlastitog novca i još 110.000 dolara od Wang Ganga, investitora koji je nadzirao Chenga dok je radio u Alibabi. Wangova početna investicija bila je vrijedna milijardu dolara kada je Didi izašao na burzu. Kao i u slučaju njegovih tehnoloških prethodnika Baidua, Alibabe i Tencenta, Didijev uspon bio je brz. 

Za razliku od tradicionalnih taksija, kompanije poput Didija ne zahtijevaju skupe i teško dostupne dozvole za automobile ili vozače. Prije nego što je ova industrija regulirana prije pet godina, mnogi su gradovi optuživali aplikacije za usluge prijevoza da vode ilegalne taksi-poslove. Didi je tvrdio da samo pruža platformu za povezivanje putnika s automobilima u vlasništvu agencija za iznajmljivanje ili trećih strana.

Didi je naučio upravljati ovom sivom zonom. Čak je vozačima nadoknadio kazne koje su im vlasti izrekle zbog kršenja lokalnih zakona, kako bi ih zadržao na cesti i tako zadržao korisnike. Kineska središnja vlada u to je vrijeme poticala brze inovacije, a usluga prijevoza u Kini nikada nije bila izričito zabranjena. A 28. srpnja 2016. godine u Kini je konačno legalizirana usluga prijevoza. Nekoliko dana kasnije, Didi je kupio Uber Chinu.

Problemi s Pekingom

Nakon 2016. godine Didi je nastavio učvršćivati svoju dominaciju nad kineskim prijevozom, a do 2018. kontrolirao je 90 posto kineskog tržišta. Iste godine kompanija se proširila na Australiju, Brazil i Meksiko te se usmjerila na korisnike izvan svoje matične zemlje. Međutim, brzi uspon uključivao je kontroverze. Godine 2018. vozači Hitcha usmrtili su dvije putnice, što je natjeralo Didi da obustavi operacije na ogranku zajedničkog prijevoza. Ubojstva su dovela do pritiska vlade koja je tražila da Didi s vlastima u stvarnom vremenu podijeli podatke o svojim vozilima i vozačima. Kompanija se tome dugo opirala, da bi krajem 2018. ipak popustila.

Taj je pritisak nagovijestio Didijeve nevolje tijekom ove godine. Peking se oštro okrenuo protiv internetskih kompanija za koje strahuje da su postale prevelike i moćne, što je rezultiralo masovnim akcijama protiv tehnologije, obrazovanja, zabave i drugih industrija. Pod predsjednikom Xi Jinpingom Komunistička partija agresivno nastoji obuzdati privatna poduzeća i poslati jasan signal da kineske organizacije moraju surađivati s kineskom vladom. Kompanije koje su prebrzo narasle bit će pod kontrolom kako bi se osiguralo da budu usklađene s vladinim prioritetima.

Didi je naišao na probleme jer je krenuo s početnom javnom ponudom dionica u vrijednosti od 4.4 milijarde dolara u New Yorku, očito unatoč naznakama da je Peking time nezadovoljan. Regulatori su izrazili zabrinutost zbog sigurnosti podataka i predložili Didiju da odloži izlazak na burzu. Cheng je ipak nastavio, ali se kao i drugi direktori Didija držao dalje od javnosti tijekom inicijalne ponude dionica koja se odvijala uoči 100. obljetnice kineske Komunističke partije. Nije zvonio na otvaranju niti je o tome pisao na kompanijskim računima na kineskim društvenim mrežama.

"Žele ograničiti Didijev rast u Kini"

Samo nekoliko dana kasnije Kineska uprava za cyberspace zabranila je Didi u trgovinama aplikacija, spriječivši kompaniju da stječe nove korisnike. Internetski nadzornik optužio je kompaniju za nezakonito prikupljanje i loše upravljanje korisničkim podacima zbog mnoštva lokacija i ruta koje sadrže osjetljive podatke o kineskom prometu, cestama i građanima.

"Iz vladine perspektive, Didi je postao prevelik za kontrolu. Očito se želi ograničiti Didijev rast u Kini. Vlada također želi pokazati na primjeru Didija da nitko ne može biti u raskoraku s partijom", rekao je Tu Le, osnivač i izvršni direktor konzultantske kuće Sino Auto Insights sa sjedištem u Pekingu.

Didi se također suočava s bijesom i sumnjom investitora u inozemstvu. Američki zakonodavci i ulagači pozvali su američku Komisiju za vrijednosne papire i burzu da istraže Didijev fijasko prilikom izlaska na burzu. Analitičari Eurasia Groupa rekli su da će takvi zahtjevi u najmanju ruku pojačati politički pritisak na regulatorna tijela da primijene zakon koji sprječava kompanije koje odbijaju otvoriti svoje poslovne knjige američkim računovodstvenim službenicima da trguju na američkim burzama. Mnogim analitičarima Chengova odluka da nastavi s izlaskom na burzu djelovala je zbunjujuće ili neoprezno.

"Nijedna kineska kompanija ne može otvoreno izazvati Komunističku partiju Kine i očekivati popustljivost. Didi je postao prevelik i premoćan je prešao granicu s kineskim vodstvom", rekao je Alex Capri, istraživač u Zakladi Hinrich.

Didi i dalje posluje u Kini, budući da korisnici koji su preuzeli aplikaciju prije zabrane u srpnju imaju pristup, a kompanija inzistira na tome da održava normalno globalno poslovanje. No, stotine aplikacija utrkuju se kako bi iskoristile Didijeve probleme i zgrabile vodeće mjesto na tržištu agresivnim širenjem, oglašavanjem i pružanjem velikih popusta.