POGLED IZ ŠVEDSKE

Ne, migranti je nisu uništili. Hrvatska od Švedske može puno naučiti

Ne, migranti je nisu uništili. Hrvatska od Švedske može puno naučiti
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL, 123rf

"NEŠTO je trulo u državi blagostanja! Je li Švedska već prešla točku bez povratka? Sramotna povijest švedskih socijaldemokrata. Švedska multikulturalnost na prekretnici. Švedska kakvu smo znali, više ne postoji..."

To su neki naslovi članaka o Švedskoj koje su razni hrvatski mediji objavili tijekom 2018. Ako zaista vjerujete da je Švedska država blagostanja uništena imigracijom i da je danas raj za bliskoistočne silovatelje, ovo nije tekst za vas. Ako ipak nastavite čitati, bit ćete razočarani argumentima i činjenicama koji nisu plod subjektivne interpretacije autora i njegova svjetonazora, nego dolaze iz pouzdanih i provjerljivih izvora, a zbog njih Švedska može biti uzor gotovo svima na svijetu, pogotovo Hrvatskoj.

Švedski model za život u puno boljem svijetu

"Kad bismo mogli izvesti švedski model i raširiti ga globalno, živjeli bismo u puno boljem svijetu", stoji u izvještaju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o stanju u švedskom gospodarstvu za 2017. godinu. Kao udruženje 36 gospodarski najrazvijenijih demokracija svijeta, OECD je prepoznao prednosti švedskog socioekonomskog modela i preporučio ga kako svojim članicama, tako i svima ostalima. Podsjetimo, zbog blokade Slovenije i Mađarske, Hrvatska još nije postala članica OECD-a. Svoju preporuku OECD temelji na solidnom gospodarskom rastu (trenutačno oko 2,5 %) koji posljednjih godina nadmašuje većinu razvijenih zemalja, uključujući i sve skandinavske susjede.

"Visok postotak stanovnika s dobro plaćenim poslovima, u kombinaciji sa snažnim sustavom socijalne zaštite, čini Švedsku uzorom kad je u pitanju uključivi razvoj. Istodobno su reforme omogućile Švedskoj da se prilagodi konkurentnoj i naglim promjenama sklonoj globalnoj ekonomiji. Budući izazovi svakako zahtijevaju dodatne napore kako bi se sačuvao sadašnji model, zaštitilo ranjive i potaknulo veću socijalnu koheziju", navodi se u tekstu OECD-a koji jezikom burzovnih izvještaja ističe pozitivne rezultate, ali ne otkriva temeljne i bitne odrednice švedskog modela.

Političke elite ipak su pred očima imale i opće dobro

U središtu su švedskog uspjeha, naravno, tržišno gospodarstvo i protestantska radna etika. Švedski su nacionalni teritorij ponajprije zbog geopolitičkih razloga mimoišli ratovi i revolucije koji su potresali ostatak Europe tijekom 19. i 20. stoljeća. Ta je zemlja svoj posljednji rat zaključila 15. kolovoza 1814., što joj je omogućilo da se bez razaranja, žrtava i stradanja ravnomjerno razvija i od siromašne ruralne zemlje s kraja 19. stoljeća, pretvori u današnju zemlju blagostanja. Posebno je Švedska profitirala u godinama nakon Drugog svjetskog rata trgujući s kontinentalnom Europom tijekom njene obnove. Pritom je svladala umijeće kompromisa sa susjedima i globalnim silama, ali i unutar vlastitog nacionalnog bića, te se tako sačuvala od podjela i unutarnjih sukoba, tako specifičnih za Hrvatsku u 21. stoljeću.

Tako su industrijska revolucija, a kasnije i moderni kapitalizam pristigli u društvo čije su političke elite pred očima ipak imale i opće dobro, a ne samo vlastite interese. Zahvaljujući tome stvoreno je povjerenje u institucije, omogućen stabilan razvoj društva i spriječeni su prevrati koji su, primjerice, u Hrvatskoj u posljednjih stotinjak godina donijeli četiri nasilne i temeljite promjene društvenog uređenja i političkog sustava. Upravo zbog tog povjerenja u institucije i vladavinu prava, Šveđani danas s gotovo mazohističkim entuzijazmom plaćaju visoke poreze.

Porezna stopa PDV-a je 25 %, kao i u Hrvatskoj, ali porez na dohodak iznosi od 29 % za najniže plaće do čak 60 % na brutoplaće veće od 470.000 kuna godišnje. Međutim, kompletan porez na dohodak (kad su u pitanju prosječne plaće) odlazi u proračune lokalne i regionalne samouprave, što znači da se troši pred očima poreznih obveznika. Osim toga, poslodavci za svoje zaposlenike plaćaju i doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, koji za razliku od Hrvatske, nisu dio brutoplaće. I porezi na dobit (22 %) i na prihod od kapitala (30 %) u Švedskoj su veći nego u Hrvatskoj.

Visoke porezne stope, ali zna se i zašto

Za ovako visoke porezne stope građani zauzvrat uživaju u efikasnoj i digitaliziranoj javnoj upravi (pečat, biljezi, ovjera potpisa, papirnati formulari i slične birokratske prepreke Šveđanima su strani pojmovi) te u cijelom nizu pogodnosti sasvim netipičnih za globalistička društva. Široka mreža socioekonomskih prava uključuje univerzalno zdravstveno osiguranje (gotovo besplatno za korisnike), potpuno besplatno školstvo, 480 dana plaćenog rodiljnog dopusta (pod uvjetom da ga koriste oba roditelja), razne oblike socijalne pomoći i zbrinjavanja potrebitih i još mnogo toga. I obrazovni, i zdravstveni sustav u velikoj su mjeri privatizirani, no u toj tržišnoj utakmici ni javni, ni privatni sektor nisu privilegirani.

Važno je napomenuti da su vrata visokog školstva otvorena svima zahvaljujući javnom sustavu studentskih kredita i poticaja. Tako nikome nije onemogućeno studiranje zato što dolazi iz socijalno ugrožene obitelji.

U Švedskoj danas nema minimalne plaće i regulirane zaštite od otkaza

I dok čvrsto stoji na braniku socijalnih prava, čak i kad su ona vrlo skupa, država se davno izvukla iz uređivanja radnih odnosa. Još 30-ih godina 20. stoljeća švedski su zakonodavci zaključili da ometaju razvoj i gospodarstva, i društva stavljajući se na stranu bilo kojeg socijalnog partnera. Zato u Švedskoj danas nema minimalne plaće, arbitrarno regulirane zaštite od otkaza (čak ni u javnim službama) i restriktivnih zakona o radu, nego je poslodavcima i sindikatima prepušteno da sami urede svoje odnose.

Oko 70 posto svih zaposlenih učlanilo se u sindikate, a čak 90 posto zaposlenika zaštićeno je raznim kolektivnim ugovorima. Tržište rada je vrlo fleksibilno i prekarijat je uobičajena i nimalo proskribirana pojava. Radnike se olakšicama potiče da se obrazuju te mijenjaju zanimanje i prebivalište ovisno o ponudi slobodnih radnih mjesta. Opća stopa nezaposlenosti je oko 6 posto.

Švedskoj godišnje treba oko 64.000 novih stanovnika kako bi održala postojeći socioekonomski sustav

Shvaćajući da su ekonomske i političke slobode preduvjeti dugoročno održivog razvoja svakog društva, Šveđani su još između dva svjetska rata započeli izgradnju liberalne, otvorene i tolerantne parlamentarne demokracije, koja poštuje prava svih manjina i uvažava svačije mišljenje. Zbog toga je Švedska još polovicom 20. stoljeća postala poželjna destinacija tisućama stranih radnika, što je s vremenom promijenilo demografsku i etničku sliku zemlje. Danas stranci ili osobe čiji su roditelji stranci čine gotovo 20 posto od 10 milijuna stanovnika Švedske. Naglašavajući svoju otvorenost i multikulturalnost, mnogi će Šveđani rado istaknuti da je njihov kralj Carl XVI. Gustaf podrijetlom Francuz, a njegova supruga Silvia Njemica.

"Švedska je mala zemlja koja je postala vrlo napredna ponajprije zbog svoje otvorenosti prema svijetu, svojih uspjeha na svjetskim tržištima te umijeća i kompetitivnosti. Zato nam je iznimno važan naš imidž u svijetu", rekao je nedavno bivši švedski premijer Carl Bildt. Održavajući tu percepciju Švedske kao moralne i humanitarne vertikale, ali imajući na umu i činjenicu da Švedskoj godišnje treba oko 64.000 novih stanovnika kako bi održala postojeći socioekonomski sustav, socijaldemokratska vlada primila je posljednjih godina stotine tisuća izbjeglica i ekonomskih imigranata. Procjenjuje se da je od 2010. godine u Švedsku pristiglo oko 600.000 imigranata, većinom iz Sirije, Iraka, Afganistana i Somalije.

Velika većina imigranata dobro se snašla u Švedskoj, ali...

Ovakav porast broja stanovnika u tako kratkom razdoblju izazvao je poremećaje u zdravstvu, školstvu, stambenoj politici i, naravno, prilagodbi afroazijskih pridošlica na skandinavsku kulturu i način života. Velika većina imigranata dobro se snašla u Švedskoj (stopa nezaposlenosti stranaca je oko 15 %), ali mnogi nisu shvatili da običaji i navike iz domovine nisu prihvatljivi švedskim domaćinima.

Iako je opća stopa kriminaliteta uglavnom ostala ista, javnost je bila zgrožena činjenicom da stranci čine 58 % svih počinitelja silovanja i pokušaja silovanja u posljednjih pet godina. Radi se o 90 počinitelja stranaca godišnje u cijeloj zemlji, ali i to je bilo dovoljno da mnogi Šveđani odbace doktrinu "otvorenih vrata" i priklone se ekstremno desnim i antiimigrantskim političkim opcijama. Na kraju je i socijaldemokratska vlada uvidjela da je ovakav priljev imigranata dugoročno neodrživ te da i Švedskoj, i useljenicima treba vremena da se prilagode jedni na druge. Broj novih azilanata i izbjeglica drastično je smanjen u posljednje dvije godine, a na granice je ponovno postavljena policija iako je Švedska u šengenskom prostoru.

Švedska je i dalje vrlo prosperitetna i gospodarski uspješna zemlja

Međutim, unatoč objektivnim problemima i subjektivnom pokušaju svjetonazorskih protivnika da je prikažu kao zemlju upropaštenu imigracijom, Švedska je i dalje vrlo prosperitetna i gospodarski uspješna zemlja. Druga najinovativnija zemlja svijeta, šesta najmanje korumpirana na svijetu, četvrta na ljestvici najboljih zemalja za pokretanje biznisa, deveta "najsretnija" zemlja svijeta... Gotovo da nema međunarodnog istraživanja, ankete i rang-liste u kojima Švedska nije među najboljima u pozitivnom smislu.

Percepcija Švedske kao zemlje blagostanja, o čijoj važnosti je govorio Bildt, živi i dalje. Zato se godišnje u Švedsku iz EU-a i ostalih visokorazvijenih zemalja doseli oko 40.000 mahom kvalificiranih i obrazovanih ljudi. Njihov je doprinos švedskom društvu neprocjenjiv, u svojim švedskim tvrtkama imigranti (među njima, naravno, i oni s Bliskog istoka) trenutačno zapošljavaju oko 300.000 radnika.

KOMENTAR AUTORA

Hrvatska može učiti od Švedske

Siguran sam da bi Hrvatska mogla štošta iskoristiti i naučiti od švedskog modela, a što treba mijenjati u Hrvatskoj, zna gotovo svatko od nas: smanjite birokraciju i administraciju, ukinite papirologiju; digitalizirajte javnu upravu, privatizirajte javna poduzeća i/ili zatvorite kronične gubitaše; liberalizirajte sva tržišta i srušite monopole; uspostavite brzo i efikasno pravosuđe; iskorijenite korupciju i klijentelizam; izgladite društvene konflikte i što je možda najvažnije - radite na tome da se u Hrvatskoj svatko osjeća kao kod kuće.

Počnite već danas. Jedino tako Hrvatska u sljedećoj generaciji ima šansu postati ono što Švedska već odavno jest – jedna od svjetskih top 5 zemalja za ugodan i udoban obiteljski život.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara