MEĐUNARODNI praznik rada obilježava se 1. svibnja kao simbol borbe za bolji položaj radnika, a vezan je uz štrajkaški pokret iz Chicaga 1886. godine. Iako su protekle godine bile teške zbog kriza, podaci pokazuju da je u zadnjih pet godina broj zaposlenih u Hrvatskoj rastao.

Na velikom prosvjedu u Chicagu 1. svibnja 1886. sudjelovalo je oko 40.000 ljudi, a zahtijevali su tri osmice - 8 sati rada, 8 sati sna i 8 sati za kulturu i obrazovanje. 

Tražili su priznavanje svojih temeljnih prava i dostojanstva u vrijeme kada su odrasli i djeca radili svakodnevno i do 16 sati za male nadnice u teškim uvjetima. 

Došlo je i do oružanog napada na štrajkaše pa se na Prvi maj prisjećamo žrtava čikaških radnika koji su postavili temelje za radnička prava kakva danas imamo.

DZS: U pet godina broj je zaposlenih rastao

Državni zavod za statistiku (DZS) naveo je kako je prema Anketi o radnoj snazi u Hrvatskoj 2022. bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je za 52.000 ili 3,1 posto više u odnosu na 2018.

Broj nezaposlenih se u odnosu na 2018. smanjio za 25.000 ili 16,2 posto te je u 2022. iznosio 128.000. Stopa zaposlenosti, odnosno postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, iznosila je 48,7 posto u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više nego u 2018.

Udio žena u ukupnom broju zaposlenih uvijek je nešto manji nego udio muškaraca, a u 2022., primjerice, iznosio je 46,2 posto. U ukupnom broju zaposlenih najveći su udio imale osobe sa završenom srednjom školom.

U 2022. je najveći udio zaposlenih muškaraca bio zaposlen u zanimanjima u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21,8 posto), kao rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači strojeva (14,4 posto) te u uslužnim i trgovačkim zanimanjima (13,2 posto). Najveći udio žena bio je zaposlen u uslužnim i trgovačkim zanimanjima (26,4 posto), dok su na drugome i trećemu mjestu bile znanstvenice, inženjerke i stručnjakinje (23,7 posto) te tehničarke i stručne suradnice (14,3 posto).

Što se tiče Europske unije, u 2022. je bilo 202,8 milijuna zaposlenih, dok je stopa zaposlenosti iznosila 54,1 posto. Italija je zemlja s najnižom stopom zaposlenosti u EU - 45,1 posto, a najviša - 71,8 posto, zabilježena je na Islandu. 

Nema tradicionalne sindikalne povorke

Međunarodni dan rada obilježit će se diljem Hrvatske gdje će građani svih generacija od jutra imati prilike uživati u raznim prigodnim prazničkim aktivnostima, kulturno-glazbenim programima, a dijelit će se i tradicionalni prvomajski grah.

U Zagrebu će se tako velika proslava odvijati u Parku Maksimiru gdje posjetitelje očekuje 30.000 porcija graha i 20.000 porcija štrukli koje će se dijeliti od 10,30 sati. U Osijeku je proslava organizirana na lijevoj obali Drave kod katakombi, u Varaždinu na Kupalištu na Dravi, u Rijeci na Trsatu, a u Splitu na Marjanu. 

Što se tiče sindikalne borbe za bolja radnička prava, sindikalni čelnici najavili su kako će ove godine Prvi maj proći bez tradicionalne povorke, no održat će prigodni skup u zagrebačkoj Tvornici kulture s kojeg će poslati poruke prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Novi sindikat najavio je da će na Praznik rada u zagrebačkom Maksimiru od 10 do 16 sati početi prikupljati potpise za peticiju kojom se u okviru europske građanske inicijative namjerava od Europske komisije tražiti da se dostojanstvene plaće u tekstilnoj industriji zajamče direktivom.

S druge strane, prosvjed je najavila Radnička fronta jer smatra kako na Prvi maj "nije dovoljno jesti grah u Maksimiru" i kako je pravo vrijeme za otpor. Prosvjedni marš će krenuti u 11 sati s parkirališta ispred zagrebačkog Paromlina, a završit će na Trgu svetog Marka.

Sindikalac: Povorka nije bila ni planirana

Gostujući sinoć u Dnevniku N1 televizije, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je što je sada fokus sindikalnih aktivnosti. 

"Radnika na tržištu nema, bruto plaća je najniža u eurozoni. Njihovo je pravo i obveza da koriste sve alate koji su im na raspolaganju, od prosvjeda do moguće najave štrajka i štrajka. Hrvatski radnik danas zaslužuje veću plaću", govori.

Vlada najavljuje jedinstven zakon o plaćama, ali poručuje da nema za sve. "Vlada je poslodavac radnicima u državnom i javnom sektoru. Radnici mogu čekati zakon još neko vrijeme. Najavljeno je da neće čekati, to je njihovo legitimno pravo i ja ga apsolutno podržavam", govori sindikalist.

Upitan je i o tome što nema tradicionalne prvosvibanjske sindikalne povorke.

"Povorka nije bila planirana, nije otkazana. Uvijek smo bili inicijator svih povorki, u početku i organizator, poslije je to preuzeo Bandić, a sad Tomašević. Sutra Grad organizira obilježavanje. Ove godine smo odlučili da nećemo održati povorku, želimo promijeniti paradigmu radničke borbe u Hrvatskoj. Želimo da se prosvjeduje i štrajka 364 dana u godini, a na jedan dan, da ljudi imaju vremena za odmor, da mogu slobodno roštiljati…", rekao je Novosel. 

Osvrnuo se i na Peović. 

"Jednostavno više ne želimo tog dana, bez obzira na to koje će populističke stvari gospođa Peović sutra govoriti, mi smo svakodnevno dostupni radnicima, organiziramo kolektivno pregovaranje, pomažemo organizirati štrajk… Idemo govoriti da je prvi maj svaki dan, a ne samo na dan Praznika rada. Sutrašnje naše druženje u Tvornici je isključivo event SSSH-a. Pozvali smo predstavnike vlasti, ne da se družimo, nego da im jasno poručimo što zahtijevamo”, kaže Novosel navodeći da je nedostatak radnika ključni problem na hrvatskom tržištu rada te da Hrvatska ima najnižu bruto satnicu (12,2 eura) u eurozoni.

Zahtjevi vladi

“To ružno tržište rada u kojem poslodavci, da bi sačuvali nisku cijenu rada, dovode radnike iz trećih zemalja i izrabljuju ih, to ne možemo dopustiti. Sutra ćemo zahtijevati da pokrijemo nešto više od 700 tisuća radnika, da povećamo materijalna prava svih radnika… Da se ugovori najniža osnovna plaća koja ne može biti niža od minimalne”, nabrojio je Novosel i dodao kako HUP ne prihvaća da u kolektivni ugovor uđe ijedna plaća osim minimalne i da je to neprihvatljivo.

Jedan od ključnih zahtjeva bit će i to da se ojača DIRH, otkriva Novosel.