Nenad Bakić: Želimo razviti društvo u kojem će djeca, kada razviju vještine, sama odlučiti ostati ovdje

Nenad Bakić: Želimo razviti društvo u kojem će djeca, kada razviju vještine, sama odlučiti ostati ovdje

Screenshot: HRT

NAKON dvije godine rada na STEM revoluciji, Nenad Bakić je uspio hrvatskim školama osigurati mikroračunala. O svojim projektima i aktivnostima progovorio je sinoć u HRT-ovoj emisiji "U 
svom filmu".

Priča o uzletu ovog "kulturološkog poduzetnika" počinje pokretanjem portala Moj posao. Nakon sedam godina rada, portal je prodao medijskoj multinacionalnoj kući za iznos koji se smatra najvećom internetskom transakcijom u regiji. Nikada nije otkrio o kojem iznosu je riječ.

Uz različite aktivnosti, Bakić na najčitanijem hrvatskog blogu, "Eclectica", daje financijske savjete, a razvija i koncept "Croatian makers". Jedan je od rijetkih hrvatskih poduzetnika koji donira opremu hrvatskim školama.

Suradnja javnog i privatnog sektora u obrazovanju

Savjetnik je predsjednice Republike, a novom putu obrazovanja u Hrvatskoj koji je Bakić pokrenuo pridružilo se nedavno i Ministarstvo obrazovanja i učinilo njegovu ideju prvom suradnjom javnog i privatnog sektora na obrazovanju u Hrvatskoj.

"Hrvatskoj je ovaj program jako potreban jer smo u tom području strašno loši. Stavili smo 25,000 mikroračunala u škole. Naš cilj je bio ići dalje uz institucije. Za razvoj društva je bolje da su institucije jake i sretni smo što smo s ministricom uspjeli postići ovo", kaže Bakić.

Mikroračunala su u hrvatske škole stigle pomoću donacija.

"Stekli smo veliki moralni kapital u društvu i ljudi su prepoznali to što radimo", kaže.

Među ambasadorima koji su pomogli razvoju ovog projekta su i hrvatski znanstvenik Igor Rudan i mladi inovator Mate Rimac.

Za projekt je prikupljeno oko 2.500 donacija, a Vlada je pomogla tako da je olakšala plaćanje PDV-a.

Zašto se odlučio na STEM?

"Svatko se bavi nečim što mu ide. Ja gledam na ovo kao na zlatni rudnik, na investiciju u hrvatsko društvo. Kad smo počeli s ovime shvatili smo da smo na pravom mjestu. Odaziv je bio ogroman i krenuli smo tim putem", objasnio je.

"Djeca uče eksperimentirajući. Robotika se uči tako, a djeca se u Hrvatskoj boje neuspjeha", smatra Bakić.

"Mi pomažemo djeci i njihovim učiteljima da od djece naprave kreatore umjesto korisnika i potrošača novih stvari. Svijet postaje globalan, i kad je dijete, čovjek, koristan svijetu, on nije ograničen na Hrvatsku. Može otići gdje želi. Mi želimo razviti društvo u kojemu će dijete koje razvije vještinu samo odlučiti ostati ovdje. Digitalna pismenost danas je jedna od najvažnijih pismenosti. Ako znate učiti, možete naučiti sve što vam treba. Još bitnije od toga su karakterne osobine. Kroz aktivnosti razvijamo neke dublje stvari u djeci", govori Bakić.

Cjeloživotno učenje

"Mi smo na dnu europske ljestvice cjeloživotnog učenja. Oko tri posto Hrvata je uključeno u cjeloživotno učenje, a u Danskoj je to npr. 30 posto", kaže Bakić.

"Za 99 posto ljudi život je bio brutalan, siromašan i vrlo statičan. Velika je blagodat što danas možemo živjeti u dinamičnom svijetu, biti zdravi do 80-te", govori.

Internetski posao

"Internet je jako zanimljiv biznis. Dobar je jer kažnjava neizvrsnost", kaže.

Gdje je zarada na internetu?

"Ljudi kod nas su zarobljeni u filozofiji nulte sume. Ne shvaćaju da netko može uzeti novac i bez da vama uzme. Poduzetnik ne može uspjeti ako ne uspiju njegovi korisnici. Zuckerberg je uspio jer je stvorio nešto što želi milijardu ljudi", objašnjava.

"U mom internetskom biznisu postojala je dvostrana mreža. S jedne strane je ponuđač, a s druge strane netko traži dio toga: Kad si na Facebooku, bolje ti je što je više tvojih prijatelja tu. U dvostranoj mreži stvar je nešto složenija. Tu je poseban izazov i kako dignuti obje strane istovremeno. Ako u tome ne uspijete, korisnici će otići i neće se vratiti", kaže Bakić.

Ulaganje i kriza

"Nikad ne kupujem dionice na osnovu cijene, nego samo ako procijenim da imaju dublju vrijednost. Odnosno, ako smatram da je vrijednost dionice mnogo veća nego što to pokazuje njena cijena. U Hrvatskoj loše prolaze i kapital i rad, zato nam ne dolaze stranci i ne ulažu", kaže Bakić.

"Razlog naše krize je kulturološki. Ono što nitko ne može zanemariti je to da smo kulturu velikim dijelom naslijedili iz prethodnog sustava. Ljudi su kao pas kojeg godinama tučete. On se navikne i onda mu je neobično kad ga prestanu tući. Na naslovnicama bih svaki dan pisao da nas je po životnom standardu prestigla Rumunjska, a uskoro će i Bugarska, bit ćemo zadnji u EU", kaže.

"Prema Indexu ekonomskih sloboda smo zadnji među svim zemljama, mi smo najneliberalniji po pitanju ekonomskih sloboda, ako izuzmemo Grčku koja je jedina iza nas.

Dvor na Uni

Škola iz Dvora na Uni jedna je od onih koje svoje učenike usmjeravaju i obrazuju u robotici. Svoje planove realizirali su uz pomoć Nenada Bakića koji im je donirao opremu.

"Učenici stječu vještine, razvijaju inovativnost, kreativnost, surađuju i koriste suvremenu tehnologiju", kaže Vesna Majdandžić, učiteljica informatike.

Prema Bakićevim riječima, 45.000 djece u Hrvatskoj sudjeluje u projektima zahvaljujući njegovim donacijama.

"Djeci treba usaditi kulturu uspjeha. Mene najviše vuče to da možemo promijeniti mentalni sklop našeg društva. Političari su cijelu naciju bacili u '41. godinu. Kina nas je prestigla u svim segmentima... Budućnost je stigla, samo nije ravnomjerno raspoređena u svijetu. Roditelji se moraju pitati gdje će im djeca biti za deset, dvadeset godina. Ljude se nauči da budu glupi, a oni su zapravo nevjerojatno pametni", kaže Bakić.

Zbog čega se Hrvatska teško mijenja

"To uopće nije tajna, samo Hrvati to ne vole čuti. Svatko ima pravo na dojmove i mišljenja. Hrvatska je na dnu Europe. Svakome s malo mozga jasno je da je Hrvatska u krizi zaostala šest godina, a ostatak Europe godinu ili dvije. Svijet je izašao iz krize 2010., a mi smo 2012. mislili da je vrhunac krize. Padao nam je s neba novac od turizma, a druge zemlje su narasle 15 -16 posto u šest godina, mi smo pali jedan i pol posto. Da je BDP narastao kao što je rastao u istočnoj Europi, plaća bi svakome danas bila 20 posto veća", smatra  Bakić.

"Nama može pomoći EU kao jedan prosvijetljeni apsolutist. Oni nam mogu pomoći, ali ako mi nemamo kulturu... Treba mijenjati kulturu, naći povjerenje, optimizam, shvatiti da može bolje. Nadam se da ćemo uspjeti promijeniti kulturu društva", rekao je Nenad Bakić.

Hejteri

Uz veliku podršku javnosti, dio ljudi gaji i nepovjerenje prema tržišnoj ekonomiji, pa i Nenadu Bakiću.

"Mi nemamo puno otpora, ali to nekako bude glasno. KAD zahvatiš mali dio nekog korpusa, onda imaš kritičare. Ako dobiješ pažnju cijele javnosti, kritizira te mala skupina ekstremista koja se zapravo kobrendira s tobom", kaže Bakić.

"Danas možeš biti sve. Barijere za učenje prije su bile ogromne. Danas imaš besplatno na internetu predavanja Nobelovaca o onom što te zanima", govori.

Diktat izvrsnosti

"Puno je teže biti neizvrstan nego izvrstan. Recite Nijemcu da mora napraviti kvaku na vratima da ne štima, neće znati što treba napraviti. Kad imaš mentalni sklop da moraš biti izvrstan, lako je biti izvrstan", smatra on.

"Da sam premijer odvojio bih 400 milijuna dolara i omogućio svakome da ode na vikend izvan zemlje. Da vidi koliko ljudi lijepo žive i da je to moguće, da nije normalno stanje biti depresivan i ogorčen. Hrvati troše jako puno novaca na stvari koje im ne trebaju. Ljudi trebaju putovati i vidjeti koliko je svijet dobro mjesto i odmaknuti se od te filozofije depresije koja vlada kod nas. U krizi je štednja građana obarala rekorde. Ta kasta nam priča da moramo zadržati način života kakav smo imali. To nije humano. Političari su nam govorili da je neoliberalni kapitalizam kuga modernog doba. I jest, Hrvati su iz Hrvatske otišli u kapitalizam", zaključio je. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara