NEPOZNATI dronovi napali su nekoliko objekata na iranskom teritoriju u nedjelju navečer. Prema dostupnim podacima, sumnja se na "američko-izraelsku operaciju". No, napadi bi također mogli biti izravno povezani s Ukrajinom.

U gradu Azarshahru dronovi su pogodili rafineriju nafte. Također su zabilježene eksplozije na nebu iznad Teherana. Prema nekim izvorima, aktivirala se iranska protuzračna obrana.

Ipak, najveći napad dogodio se u gradu Isfahanu, gdje je pogođen objekt koji pripada iranskoj vojsci. Ovisno o izvoru, govori se o najviše četiri bespilotne letjelice kamikaze koje su pogodile vojnu zgradu. Naravno, nakon takvih udara, otvorilo se pitanje odgovornosti za napad. Nitko nije službeno preuzeo odgovornost, ali postoji čvrsto uvjerenje da su istodobni napadi bili izraelska operacija, vjerojatno u suradnji sa SAD-om.

Ovu su verziju prenijeli iranski dužnosnici te izraelski i američki mediji. Wall Street Journal, pozivajući se na izvore iz Pentagona, piše da su za napade odgovorni Izrael i izraelska tajna služba Mossad. Fragmenti dronova, čije su fotografije objavili iranski dužnosnici, upućuju na izraelski model drona koji je pao u ruke libanonskih vojnika 2019. godine, nakon što se zbog tehničkih razloga srušio iznad Bejruta.

Napadnuti pogoni za proizvodnju iranskih dronova kojima Rusi napadaju Ukrajinu

Prvo se špekuliralo o objektu koji bi bio povezan s iranskim nuklearnim programom, no to je brzo demantirano. Al Arabiya je izvijestila da bi to mogao biti proizvodni pogon za iranske balističke rakete.

Ipak, na kraju je objašnjeno da se radi o proizvodnim pogonima iranskog proizvođača bespilotnih letjelica "Shahed Aviation Industries". Shahedi su već poznati široj javnosti. Upravo su bespilotne letjelice Shahed-131 i Shahed-136 jesenas masovno dopremane u Moskvu, a zatim ih je ruska vojska koristila za masovne napade na infrastrukturu Ukrajine.

Iranske isporuke Moskvi se nedavno opet intenzivirale

Rusija i Iran su službeno negirali isporuku Shaheda Moskvi. Ipak, prema ruskim vojnim analitičarima, očito je da se radi o iranskim dronovima koji su preimenovani u Geran-1 i Geran-2. Inače, geran je na ruskom naziv cvijeta, kod nas poznatog kao iglica (lat. geranium). Zbog čega je dronu dano baš to ime, nije poznato.

Prema dostupnim podacima, iranske isporuke dronova dosegle su vrhunac oko jeseni. Nakon toga su se isporuke značajno smanjile. Posljednjih tjedana, međutim, iranski vojni transportni letovi prema Moskvi ponovno su se intenzivirali. U prošlom tjednu objavljena su tri iranska vojna transporta u Moskvu. Možda se u ovom periodu događa nova isporuka iranskih bespilotnih letjelica, no to se čuva u strogoj tajnosti i u sferi je nagađanja.

Savjetnik Zelenskog: Upozorili smo vas

U tom smislu, nagađa se da su nedavni napadi bespilotnih letjelica u Iranu bili "američko-izraelska operacija" za pokušaj uklanjanja ključnog iranskog proizvođača bespilotnih letjelica iz rata u Ukrajini. Ono što se dogodilo naknadno također je zanimljivo.

Ukrajinski dužnosnici su uspjeli dodatno začiniti ovu situaciju ubacivanjem elemenata teorije zavjere. Naime, nekoliko je ukrajinskih dužnosnika, uključujući predsjednikova savjetnika Mihajla Podoljaka, objavilo ciničnu poruku: "Upozorili smo vas."

Iran je ovu ukrajinsku poruku shvatio jako ozbiljno, čak kao de facto preuzimanje odgovornosti. Tako je iransko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo od Kijeva službeno objašnjenje i/ili povlačenje Podoljakovih riječi. Neki iranski dužnosnici su u svojim objavama zaprijetili predsjedniku Zelenskom koji prema njima očito želi iskusiti "utjecaj iranskih dronova, raketa i drugog oružja" i da će "svakako požaliti zbog ove gluposti".

Teheran bi sad mogao Rusiji poslati još više oružja

Poruka Teherana je jasna: kao reakcija na ukrajinsko preuzimanje odgovornosti, Teheran bi sada mogao isporučiti još više oružja Rusiji. Sličnu poruku poslala je i Iranska revolucionarna garda (IRGC).

Ako se potvrdi odgovornost, odnosno sudjelovanje Ukrajine u napadima dronovima na Isfahan, Kijev će se morati suočiti s "užasnim posljedicama", objavio je IRGC. U tom kontekstu, ne može se isključiti da bi Iran mogao iskoristiti napade u Isfahanu kao izgovor za isporuku balističkih projektila. O tome se špekulira već neko vrijeme, ali do praktične primjene dosad nije došlo.

Vojna suradnja Irana i Rusije

Izjave pojedinih ukrajinskih dužnosnika su svakako dale povoda Iranu da reagira oštro i prijetnjama prema Kijevu. Međutim, taj povod se nikako ne može tumačiti kao pokretač ako Iran zaista pošalje Rusiji balističke projektile. Rusija i Iran su aktivno razvili vojnu suradnju ranije, a ona se značajno intenzivirala posljednjih mjeseci. 

Prije nekoliko mjeseci između Rusije i Irana je postignut dogovor o razmjeni tehnologija za proizvodnju različitog naoružanja i vojne opreme. Tako je ruski vojno-industrijski kompleks dobio pristup razvoju ruske verzije iranskih bespilotnih letjelica i balističkih projektila.

U zamjenu za to Iran je dobio tehnologiju za izradu oružja koje im je potrebno. Prema zapadnim medijima, riječ je o helikopterima, protuzračnim raketnim sustavima te eskadrili borbenih aviona Su-35. To približavanje Rusije i Irana nije ništa neočekivano. Obje zemlje su pod zapadnim sankcijama te je logično da se okrenu jedna drugoj.

Stoga bi razmjena tehnologija mogla omogućiti vojno-industrijskom kompleksu obiju zemalja da nadoknadi proizvodnju najslabije razvijenih komponenti u oružanim snagama. Iran, prema vojnim analizama, ima prilično zastarjelu flotu borbenih aviona pa suradnju s Rusijom vide kao priliku za razvoj na tom području.

S druge strane, Rusija dobiva cijeli proizvodni ciklus jeftinih, ali učinkovitih bespilotnih letjelica, a moguće i opcije za razvoj balističkih raketa. Međutim, vojna suradnja Irana i Rusije se čini tek kao početak suradnje dviju zemalja.

Koridor Sjever-Jug

Proteklih mjeseci je objavljeno kako Rusija i Iran ulažu 25 milijardi dolara u realizaciju prometnog koridora službenog naziva "Međunarodni transportni koridor Sjever-Jug". Koridor ima za cilj značajno olakšati isporuku ruske robe na svjetska tržišta, prvenstveno u Aziju.

Transkontinentalna ruta vodi od istočne Europe do Indijskog oceana, duga je 3000 kilometara i zapravo je zaštićena od vanjskih utjecaja. Mnogi iranski trgovački brodovi, uključujući one pod sankcijama, već plove novom rutom, preko Kaspijskog jezera.

Ekonomski pritisak Zapada na Rusiju i Iran potaknuo je vodstvo tih zemalja na stvaranje zasebnog koridora, bez mogućnosti utjecaja Zapada, a kako bi se povezali s rastućim gospodarstvima Azije (Dalekog istoka). Ideja je da koridorom preko Kaspijskog jezera Rusija uštedi tisuće kilometara, u odnosu na koridor koji je išao preko Crnog i Sredozemnog mora.

Međutim, stvaranje nove prometne rute ima svojih rizika i troškova. Kao prvo, financijski troškovi su veliki, a osim toga potrebno će biti dosta vremena da se taj koridor uspostavi. Drugo, funkcioniranje tog koridora značajno ovisi o tome kakav će odnos zemalja Dalekog i Bliskog istoka, kao i Afrike, biti prema Rusiji i Iranu.

No, to su rizici s kojima se ove dvije zemlje sada moraju suočiti. Da situacija nije jednostavna i da zemlje koje nisu naklonjene Iranu na Bliskom istoku neće mirno promatrati ovo približavanje Rusiji, govore i posljednji napadi bespilotnim letjelicama na iranske gradove.

Rusija pokušava nabaviti nove balističke rakete. Mogla bi ih dobiti od Irana

Kada se makne ta šira slika, ostaje vojna suradnja Irana i Rusije, odnosno pokušaj Rusije da nabavi nove balističke rakete, što govori da je potrošila ili da je pri kraju sa zalihama istih. Iako, kako što je već gore spomenuto, Rusija nije službeno najavila isporuku iranskih balističkih raketa, sve je vjerojatnije da će ih zaista dobiti.

Još u studenom, najavljena je isporuka 24 borbena aviona Su-35 u Iran, što su potvrdili iranski mediji. Prema Irancima, piloti tamošnjih zračnih snaga već prolaze aktivnu obuku. Vrlo je izvjesno, da su ti borbeni avioni zamijenjeni za iranske rakete, među kojima su i balistički projektili. Ipak, zasad za to nema dovoljno čvrstih dokaza.

No, s obzirom na to da se Ukrajini dostavljaju zapadni tenkovi, a spominju se i borbeni avioni, Rusija pokušava također nadopuniti vlastite zalihe naoružanja, pogotovo onog koje se pokazalo da daje rezultate.

Stvaranje zaliha, naoružavanje i nove mobilizacije na obje strane pokazuju kako se iz relativno ograničenih sukoba proteklih mjeseci (iako velikih ljudskih gubitaka), nastavlja u smjeru većeg sukoba na proljeće i ljeto.