NEUROLOG Hrvoje Budinčević u Dnevniku Nove TV objasnio je zašto moždani udar češće pogađa žene, kako prepoznati prve simptome te zašto su minute presudne za spašavanje života. U Hrvatskoj svake godine moždani udar odnese više života kod žena nego rak dojke. Ozbiljan je to javnozdravstveni problem kod žena, ali i kod muškaraca, rekao je.

Postoje dvije vrste moždanih udara, ali u 85 posto slučajeva riječ je o ishemijskom moždanom udaru. Ishemijski moždani udar može uzrokovati ugrušak ili tromb koji nastane u arteriji koja vodi do mozga. Kada dođe do prekida protoka krvi, dio mozga koji ta arterija opskrbljuje ostaje bez kisika i hranjivih tvari.

Drugi način nastanka je kada se negdje drugdje u tijelu, recimo u srcu ili arterijama vrata, stvori ugrušak, embolus. Takvi se ugrušci prenose krvotokom i dolaze do krvne žile u mozgu koju mogu začepiti.

"Žene imaju neke specifične čimbenike rizika"

Kako prepoznati moždani udar, zašto su žene češće pogođene i još mnogo toga u Dnevniku Nove TV objasnio je neurolog bolnice Sveti Duh, a ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, Hrvoje Budinčević.

"Moždani udar je vjerojatno češći kod žena zato što tradicionalni čimbenici rizika poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i fibrilacije atrija na neki način jače zahvaćaju žene od muškaraca. Također, žene imaju neke specifične čimbenike rizika koji su različiti od muškaraca. To se prvenstveno odnosi, na primjer, na primjenu hormonske terapije.

Neke autoimune bolesti su češće. I ono što bi još mogli naglasiti, žene dobivaju moždani udar u starijoj životnoj dobi i ono što je još bitno da je moždani udar prva manifestacija, mogli bismo reći, kardiovaskularne bolesti kod žena, dok je kod muškaraca infarkt miokarda prva manifestacija zahvaćanja vaskularnog sustava", naveo je Budinčević.

"Minute su važne"

Moždani udar se može javiti i u mlađih osoba. Čak jedna petina mlađih osoba, naveo je Budinčević, odnosno 20 posto moždanih udara se javlja u mlađoj životnoj dobi. "Moždani udari su češći kod žena u mlađoj dobi, naročito ako su mlađe od 35 godina i osim toga, jasno, javljaju se i u starijoj dobi iznad 70 godina", rekao je.

Najvažnije je čim prije pozvati hitnu pomoć kako bi se što prije osobu dovelo do bolnice u kojoj se može primijeniti adekvatna terapija, rekao je neurolog. "Simptomi nastaju naglo, mogu se pojaviti naglo nastale smetnje govora, oduzetost ruke, oduzetost lica.Minute su važne da se što prije pozove hitna pomoć kako bi se što prije reagiralo i primijenila adekvatna terapija", naveo je Budinčević.

Čimbenici rizika od moždanog udara su stres i depresija. "U tom području može nam pomoći redovita tjelesna aktivnost, boravak u prirodi te metode relaksacije", kazao je. "Osobe koje prebole moždani udar imaju povećani rizik da dobiju još jedan.

"Čak 90 posto moždanih udara može se spriječiti"

Zbog toga je jako bitno raditi na takozvanoj sekundarnoj prevenciji moždanog udara, što uključuje jasno liječenje čimbenika rizika da se moždani udar ne ponovi. Jako je bitna redovita tjelesna aktivnost i adekvatna prehrana te provođenje fizikalne terapije", poručio je neurolog.

Budinčević je kazao da se čak 90 posto moždanih udara može spriječiti ako se kontrolira deset čimbenika rizika na koje je moguće utjecati. Adekvatnom prehranom i tjelesnom aktivnošću moguće je kontrolirati dijelom arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi.

"Tako ćemo liječiti pretilost. Ali ono što je još bitno, moramo spriječiti da osoba uzima prekomjernu količinu alkohola. Pušenje bi trebalo isključiti i jasno, ono što je vrlo bitno je liječenje fibrilacije atrija", poručio je neurolog.