NHS zabrinut mjerama HNB-a za ograničavanje zaduživanja poslovnih banaka
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) izrazili su danas zabrinutost zbog povećanja stope granične obvezne pričuve, kao mjere kojom HNB želi demotivirati zaduživanje poslovnih banaka u inozemstvu.
Razumijemo želju HNB-a za zauzdavanjem inozemnog zaduživanja zbog visokog hrvatskoga vanjskog duga i njegova zabrinjavajućeg udjela u hrvatskom BDP-u, no rješenja vanjskog duga i tečaja ne smiju se tražiti na brzinu i tako da ceh na kraju plate hrvatski građani, kaže se u priopćenju NHS-a.
Sve mjere koje za posljedicu mogu imati povećanje cijene novca za kreditiranje, dakle kamata na kredite, ili smanjenje vrijednosti kune, nisu samo udar na državno zaduženje nego i na hrvatske građane koji su zbog niskog standarda i malih plaća prisiljeni dizati kredite, upozorava NHS.
Po podacima iz veljače, hrvatski su se građani kod poslovnih banaka zadužili preko 65 milijardi kuna, a tome treba dodati neevidentirano zaduženje kod rodbine, prijatelja i zelenaša. Krediti su dobiveni pod uvjetima promjenjive kamatne stope i devizne klauzule.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Građani su plaće zadužili do krajnjih mogućnosti, pa svako povećanje kamata i smanjenje vrijednosti kune znači povećanje duga i izravan udar na standard, ne samo građana koji su podigli kredite već i njihovih jamaca koji će morati preuzeti vraćanje dijela duga.
To će rezultirati nemogućnošću vraćanja kredita što pak znači povećanje već ionako visokoga broja ovrha kojima su podjednako izloženi zaposleni, nezaposleni i umirovljenici, upozorava NHS.
(Hina) pp/xmd ymd
Razumijemo želju HNB-a za zauzdavanjem inozemnog zaduživanja zbog visokog hrvatskoga vanjskog duga i njegova zabrinjavajućeg udjela u hrvatskom BDP-u, no rješenja vanjskog duga i tečaja ne smiju se tražiti na brzinu i tako da ceh na kraju plate hrvatski građani, kaže se u priopćenju NHS-a.
Sve mjere koje za posljedicu mogu imati povećanje cijene novca za kreditiranje, dakle kamata na kredite, ili smanjenje vrijednosti kune, nisu samo udar na državno zaduženje nego i na hrvatske građane koji su zbog niskog standarda i malih plaća prisiljeni dizati kredite, upozorava NHS.
Po podacima iz veljače, hrvatski su se građani kod poslovnih banaka zadužili preko 65 milijardi kuna, a tome treba dodati neevidentirano zaduženje kod rodbine, prijatelja i zelenaša. Krediti su dobiveni pod uvjetima promjenjive kamatne stope i devizne klauzule.
To će rezultirati nemogućnošću vraćanja kredita što pak znači povećanje već ionako visokoga broja ovrha kojima su podjednako izloženi zaposleni, nezaposleni i umirovljenici, upozorava NHS.
(Hina) pp/xmd ymd
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati