LIBERALNA Nizozemska ponovno je u središtu europske politike, poručio je novi nizozemski premijer Rob Jetten, pozivajući čelnike EU da se "prestanu žaliti" i da "jednostavno bolje rade svoj posao". Jetten, liberal je koji je prošle godine ostvario iznenađujuću izbornu pobjedu nakon dvije godine stagnacije pod vladom krajnje desnice, piše Financial Times.

Povratak aktivnoj ulozi u EU

Novi premijer, koji sutra sudjeluje na svom prvom summitu čelnika EU, rekao je da će njegova vlada "prionuti na posao" rješavanja poznatih, ali duboko ukorijenjenih problema bloka. "Ova nova nizozemska vlada spremna je raditi s Europom i za Europu", rekao je.

"Mi smo jedni od osnivača i jedno od najvećih gospodarstava unutar EU, stoga nam odgovara uloga vrlo aktivnog sudionika... da ponekad gradimo mostove između zemalja koje su se udaljile jedna od druge više nego u prošlosti."

Tridesetosmogodišnji Jetten, koji vodi manjinsku vladu, preuzeo je dužnost u trenutku kada se EU suočava s višestrukim krizama - od posustalog gospodarstva koje sve više zaostaje za SAD-om i Kinom, preko revanšističke Rusije koja vodi rat na istočnom krilu Unije, do naglog jačanja krajnje desnih i populističkih stranaka.

"Posljednjih godinu-dvije proveli smo žaleći se na ono što se događa u SAD-u i diljem svijeta", rekao je Jetten. "Ali umjesto da se žalimo i da nas šokira i iznenađuje svaki drugi tvit, možda da jednostavno bolje radimo svoj posao i osiguramo bolje politike za naše građane?"

Francusko-njemačko partnerstvo

Govoreći iz svog ureda u Haagu, Jetten je ocijenio da je francusko-njemačko partnerstvo "najvažnije u Europi", ali da se posljednjih godina suočavalo s izazovima. "Mislim da taj francusko-njemački savez može bolje funkcionirati ako ga podržavaju manje zemlje.

A to je uloga koju je Nizozemska igrala jako dugo i koju možemo ponovno igrati", kazao je, dodavši da su "vrlo željni i voljni biti na prvoj crti". Jetten, koji se prošloga tjedna sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, rekao je kako "još uvijek čeka da mu netko jasno objasni 'stratešku autonomiju'", inicijativu koju Pariz predvodi kako bi se smanjila ovisnost o SAD-u i Kini.

"SAD je uvijek bio jedan od naših najbližih saveznika i to će i ostati. Očito je da je danas situacija izazovnija nego što je bila prije", rekao je o odnosima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. "U otvorenom odnosu i bliskom prijateljstvu kakvo imamo sa SAD-om, moguće je s vremena na vrijeme voditi i vrlo iskrenu raspravu.

Oni nama mogu reći što im se trenutno ne sviđa u Europi, ali i mi njima možemo reći što nam se ne sviđa u američkoj politici... Moramo pronaći načine za uspostavu nove ravnoteže u odnosu između SAD-a i EU."

Ukrajina i domaći izazovi

Nizozemski premijer, koji je na dužnosti manje od mjesec dana, poručio je da je njegova vlada spremna biti "jedan od kapetana koji se zalaže za koaliciju istomišljenika" ako reforme budu išle presporo, posebno se osvrnuvši na dugo blokirane inicijative o jedinstvenom tržištu kapitala i zajedničkoj obrambenoj potrošnji.

Ipak, složio se s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen da i nacionalne vlade moraju preuzeti svoj dio odgovornosti. "Previše je lako samo upirati prstom u Bruxelles i kriviti Bruxelles. Mislim da i na nacionalnoj razini moramo bolje raditi", rekao je.

Jetten je pohvalio "hrabro vodstvo" svog prethodnika Dicka Schoofa zbog povećanja pomoći Ukrajini te je poručio kako vjeruje da nizozemske oružane snage trebaju imati ulogu u "podršci ili zaštiti bilo kakvog mirovnog sporazuma".

Njegovu manjinsku vladu čine njegova progresivno-liberalna stranka D66, desno-liberalna VVD i demokršćani desnog centra. Priznao je da je to "izazovno", ali je uvjeren da može osigurati potporu oporbe za ključne politike, poput gradnje više stanova i reforme poljoprivrede radi smanjenja emisija dušika.

Energetska kriza

Rekao je da mu energetska kriza proizašla iz rata u Iranu "vraća sjećanja" na 2022. godinu, kada je kao ministar klime sudjelovao u naporima EU da smanji ovisnost o ruskom plinu. No, smatra da EU nema razloga za paniku i treba izbjegavati ishitrene odluke koje bi mogle imati dugoročne negativne posljedice.

"Znamo što možemo učiniti, znamo koje alate imamo", kazao je, ali i upozorio: "Ako provedemo neke drastične mjere u vrlo kratkom roku, a da zapravo ne znamo kakav će biti utjecaj ove krize na srednji i dugi rok, to bi moglo biti i rasipanje puno novca poreznih obveznika."

Naglasio je da će se protiviti svakom pokušaju slabljenja ključnog EU sustava trgovanja emisijama (ETS) ili promjeni mehanizma formiranja cijena električne energije. "Ako sada odustanemo, troškovi će za nekoliko godina biti golemi i mislim da će nekim od većih europskih proizvođača biti gotovo nemoguće preživjeti u odnosu na konkurenciju izvan EU", rekao je.

Ipak, priznao je da su neki klimatski propisi EU "previše komplicirani" i da ih treba poboljšati, ističući da jug Italije ili Poljske trebaju drugačiji pristup od Nizozemske. "Moramo razumjeti specifičnosti naših zemalja i pronaći put naprijed... bez razaranja Europske unije", zaključio je.