ZELENE teme će dominirati kampanjom za europske izbore iduće godine, smatra nizozemski eurozastupnik Bas Eickhout, i zato će takve stranke morati bolje i konkretnije objasniti kakve koristi Europljani mogu imati od 'zelenih politika'. Razorni šumski požari poput onih koji haraju Grčkom, nezapamćene poplave koje su pogodile susjednu Sloveniju pokazuju da klimatske promjene utječu na život Europljana.

"Gledajući klimatske katastrofe, ne možemo si priuštiti usporavanje ili čekanje", upozorio je Eickhout u razgovoru s Hinom. Potpredsjednik kluba zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu već se godinama bavi klimatskim promjenama, a prije ulaska u politiku sudjelovao je u izradi IPCC klimatskog izvještaja koji je 2007. dobio Nobelovu nagradu za mir. 

Zelena tranzicija, energetska tranzicija, raspoloživi resursi, utjecaj tih promjena na gospodarstvo i društvo idu "ruku pod ruku", istaknuo je Nizozemac i dodao da se ta pitanja ne mogu promatrati ni rješavati zasebno. Priznao je da će zeleni u izbornoj kampanji morati bolje približiti koristi zelenih politika europskim građanima. 

"Europljani moraju osjećati da imaju koristi od zelenih politika"

"Želimo 100 posto obnovljivih izvora energije je apstraktna rečenica", kaže Eickhout i tvrdi da to treba konkretizirati. Ističe i da zelene politike ne idu bez socijalnih politika i da su neizbježna ulaganja po tom pitanju. "Europljani moraju osjećati da imaju koristi" od zelenih politika, naglašava.

Da je Zeleni plan početak političke bitke uoči europskih izbora pokazalo se na plenarnoj sjednici EP-a u srpnju. Eurozastupnici su tijesno usvojili pregovaračko stajalište o zakonu o obnovi prirode, kojemu se oštro protivila desnica, po kojemu članice EU-a do 2030. moraju obnoviti najmanje 30 posto svakog staništa u kopnenim, obalnim, slatkovodnim i morskim ekosustavima koja trenutno nisu u dobrom stanju.

Zakon o obnovi prirode suprotstavio je klimatske aktiviste i europske poljoprivrednike ispred zgrade EP-a u Strasbourgu. Eickhout je rekao da je to ogledan primjer kako bi mogla izgledati izborna kampanja 2024. te napomenuo da je poljoprivrednicima u interesu zdravo tlo i obnova staništa.

"Ako si poljoprivrednik i ako ne razmišljaš kako da se baviš poljoprivredom u simbiozi s prirodom, postaneš vrlo ranjiv na klimatske ekstreme", rekao je. Kad je riječ o energetskoj tranziciji, nizozemski eurozastupnik kaže da Europi nedostaje energetska strategija. 

"Treba nam vizija o tome kakav energetski sustav želimo. U mojoj viziji energetski sustav trebao bi biti decentraliziran, umjesto u moći nekolicine", rekao je Eickhout i dodao da je cilj da što više Europljana proizvodi i upravlja energijom za svoje potrebe, umjesto velikih kompanija.  

Dodaje da je energetska tranzicija i geopolitičko pitanje te da EU mora biti samodostatna, a ne ovisiti o energentima iz drugih zemalja, posebice nedemokratskih režima. 

Možemo! pristupa Europskoj zelenoj stranci 

"Potreban je snažan zeleni glas u svakoj zemlji. Ne postoji mala zemlja, svaka zemlja je važna", rekao je Eickhout o stranci Možemo! koja je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj zelenoj stranci. Očekuje se da će postati članica do kraja siječnja 2024. nakon dovršetka procesa evaluacije. 

Hrvatska je u ovom sazivu Europskog parlamenta bez zelenog zastupnika. U prethodnom sazivu, od 2014. do 2019., među zelenima je bio Davor Škrlec. 

Eickhout i francuska eurozastupnica Gwendoline Delbos-Corfield došli su u četvrtak u Zagreb kako bi dali podršku Možemo! u pristupanju EZS-u. Vjeruju da bi Hrvatska u novom sazivu mogla dobiti dva zelena eurozastupnika. Eickhout je rekao da ne misli da je takav ishod "nemoguć", a Možemo! smatra strankom "koja predvodi energetsku tranziciju" Hrvatske. 

Možemo! je tom prilikom najavio da kreće u solarizaciju Hrvatske, što Eickhout pozdravlja i čudi se što Hrvatska premalo iskorištava svoj solarni potencijal. "Hrvatska ima jedinstvenu priliku zbog svoje geografske pozicije i jedna je od najsunčanijih zemalja", rekao je. 

"Hrvatska je kao most prema zemljama u kojima zeleni slabije stoje"

Zeleni su već pokazali snagu na sjeverozapadu Europe, uspješno se šire na baltičke zemlje, a na jugoistoku Europe im ide nešto slabije, govori Nizozemac i dodaje da vidi Hrvatsku kao most prema zemljama u kojima zeleni slabije stoje. Rekao je da je "potrebno bolje pokriti cijelu Europu" jer se na kraju dana klimatske politike provode na nacionalnoj razini. 

Prošle europske izbore opisao je "prekretnicom" jer su tada zeleni političari postali četvrta snaga u Bruxellesu, ali smatra da "neće biti lako" polučiti takav uspjeh na europskim izborima iduće godine. U ovom sazivu EP-a sjedi 72 zelenih zastupnika. 

Klimatski aktivisti imaju sve izazovnije metode upozorenja na klimatske promjene, a u posljednje vrijeme lijepe se ili razmazuju boju ili drugi sadržaj na umjetnička djela zaštićena staklom u muzejima i galerijama. Eickhout je rekao da on osobno to ne bi činio na taj način, ali razumije njihovu poruku. 

"Diraju nešto što je vrlo vrijedno - umjetnost. Ako je nešto vidljivo, brzo se uznemirimo i naljutimo. Ideja je osjetiti iste emocije i kad je riječ o klimatskim promjenama. To je njihov način da nas izazovu", rekao je Eickhout.