SEDAM država članica Europske unije, predvođenih Njemačkom i Francuskom, zatražilo je temeljitu promjenu koncepta Europskog svemirskog štita. Prema njihovu prijedlogu, inicijativa bi se trebala usmjeriti na zaštitu svemirskih sustava EU-a, dok bi razvoj vojnih svemirskih kapaciteta ostao isključivo u nadležnosti država članica, prenosi Euronews.

U zajedničkom dokumentu, Pariz i Berlin, koji su od početka bili skeptični prema planu Bruxellesa predstavljenom prošle godine, sada su iznijeli vlastitu viziju svemirske sigurnosti. Prijedlogu su se pridružile Austrija, Belgija, Španjolska, Nizozemska i Švedska, a sve potpisnice smatraju da glavnu riječ moraju voditi nacionalne vlade, a ne institucije EU-a.

"Potrebno je osmisliti europsku arhitekturu svemirske sigurnosti koja će učinkovito integrirati postojeće i nove svemirske kapacitete država članica, kao i već dogovorene mehanizme EU-a, te izbjeći nepotrebno dupliciranje", stoji u dokumentu.

U tekstu se dodaje da Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje nisu uspjele definirati svrhu i opseg inicijative unatoč trima tematskim radionicama održanima u posljednjih šest mjeseci.

Nacionalna kontrola kao neupitni princip

Potpisnice tvrde da bi inicijativu trebalo preimenovati jer je naziv štit pogrešan. On sugerira da će EU razvijati vlastite obrambene kapacitete, dok države članice ističu da je nacionalni suverenitet nad vojnim svemirskim sposobnostima jasna granica.

"Osim samog naziva, ključno je ponoviti da je odgovornost za pitanja sigurnosti i obrane – uključujući nabavu, upravljanje i obranu svemirskih sustava koji se koriste u te svrhe – isključiva odgovornost država članica", navodi se u tekstu. Sedam vlada ipak podržava koordinaciju nabave vojnih svemirskih kapaciteta na razini cijele Unije, s obzirom na to da države članice nastavljaju širiti svoje nacionalne programe.

Prijedlog novog modela suradnje

Države potpisnice žele da inicijativa poveže postojeće i buduće nacionalne kapacitete, izbjegne preklapanja i stvori uvjete da industrija može isporučiti potrebna rješenja. U takvom modelu, države članice vodile bi proces, a institucije EU-a pružale bi podršku u okviru svojih nadležnosti kako bi se ojačala europska sigurnost u svemiru.

"Kao države članice, smatramo da je hitno potrebno zaštititi i, ako zatreba, obraniti naše svemirske sustave i infrastrukturu, uključujući sustave EU-a, od sve većeg broja rizika i prijetnji, jer je svemir postao područje natjecanja", piše u dokumentu.

Prema prijedlogu, srž inicijative trebala bi biti otpornost i obrana svemirskih sustava EU-a, uz poštovanje nacionalnih nadležnosti u području obrane. Države također ističu vrijednost dvosmjerne razmjene informacija između nacionalnih i europskih tijela o prijetnjama, ranjivostima i tehničkim pitanjima.

Otvorena pitanja i financiranje

Dokument ukazuje i na nekoliko sigurnosnih problema u Svemirskom programu EU-a, koji je Komisija predložila u sklopu idućeg dugoročnog proračuna. Među njima su sve češća vojna upotreba civilnih programa EU-a, sigurnost komponenti s dvostrukom namjenom i način na koji se nacionalni napori nadopunjuju s NATO-om.

Postavlja se i pitanje kako bi europske svemirske usluge u kriznim situacijama određivale prioritete između civilne i vojne uporabe. Još jedan prioritet je poticanje dijaloga između vojnih svemirskih tijela država članica te mehanizmi poput udruživanja i dijeljenja resursa.

Na kraju, potpisnice pozivaju Komisiju da objedini izrazito rascjepkano financiranje svemirskih projekata, koje se sada provodi kroz niz instrumenata poput programa Obzor Europa, ulaganja Europske investicijske banke i Europskog obrambenog fonda.

"Podržavamo inicijativu Europskog svemirskog štita – ili kako god će se u budućnosti zvati – ako donosi konkretnu dodanu vrijednost europskoj sigurnosti", navodi se u dokumentu. "Ključni kapaciteti isključivo su suvereno pravo država članica i zato one moraju biti u središtu svake europske inicijative za svemirsku sigurnost", zaključuje se u tekstu.