NOVA regulacija cijena goriva u Njemačkoj, uvedena kako bi se ublažio udar poskupljenja potaknut ratom na Bliskom istoku, zasad ne daje rezultate. Iako benzinske postaje smiju povećati cijene samo jednom dnevno, praksa pokazuje da gorivo i dalje poskupljuje, piše Tagesschau.

Prema novoj mjeri, cijene goriva mogu rasti samo jednom dnevno – u podne – dok nakon toga tijekom dana smiju samo padati. Cilj je bio spriječiti nagle i česte skokove cijena, no stvarnost je drukčija. Na jednoj benzinskoj postaji u okolici Stuttgarta cijena dizela dosegnula je 2,43 eura po litri.

Unatoč visokoj cijeni, vozači i dalje dolaze, dijelom i zbog straha da bi gorivo moglo dodatno poskupjeti. "Nije postalo jeftinije, nego skuplje", kaže Monika Trick. Ramona Konrad dodaje kako stalno pokušava procijeniti kada je najbolje vrijeme za točenje, ali često dolazi "na sreću".

Trgovci: Mjera je promašaj

Vlasnici benzinskih postaja otvoreno kritiziraju novu regulaciju. Diethelm Jaspers, koji upravlja s nekoliko postaja u okolici Stuttgarta, smatra da pravilo nema smisla. "Prije su cijene išle malo gore pa dolje. Sada idu gore i više se ne spuštaju toliko", kaže Jaspers, dodajući da se radi o "polaganom, ali stalnom rastu cijena".

Ističe i da vlasnici postaja nemaju kontrolu nad cijenama jer ih određuju naftne kompanije, dok se nezadovoljstvo kupaca slijeva upravo na njih. Slična iskustva ima i Thomas Zens, vlasnik neovisne benzinske postaje kod Karlsruhea.

On cijene mora postavljati unaprijed, bez jasnog uvida u poteze konkurencije. "Nemam nikakav oslonac, ne znam što će drugi učiniti", kaže Zens. Zbog toga često podiže cijene za osam do deset centi, a potom ih eventualno smanjuje.

ADAC: Cijene i dalje rastu

Njemački automobilski klub ADAC potvrdio je da mjera nije zaustavila rast cijena. Analiza pokazuje da su cijene goriva kontinuirano rasle i nakon uvođenja ograničenja. "Ako naftnim kompanijama dopustite samo jedno povećanje dnevno, one ga jednostavno povećaju više i uračunaju dodatni rizik", poručuju iz ADAC-a.

Drugim riječima, umjesto češćih manjih korekcija, sada dolazi do rjeđih, ali većih poskupljenja. Zbog slabog učinka otvorena je rasprava o dodatnim državnim intervencijama. Među prijedlozima su smanjenje poreza na gorivo, ograničavanje cijena ili uvođenje posebnih poreza na izvanrednu dobit energetskih kompanija.

Dio trgovaca podržava porezna rasterećenja, dok su skeptični prema administrativnom ograničavanju cijena.S druge strane, ekonomisti upozoravaju da bi dodatna regulacija mogla imati ograničen učinak. "Važno je pustiti da cijene odražavaju stvarno stanje, jer to dovodi do smanjenja potrošnje koje je nužno", ističe ekonomist Lars Feld sa Sveučilišta u Freiburgu.

Rat i dalje diktira cijene

Iako su najave primirja na Bliskom istoku dovele do pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, to se još ne vidi na benzinskim postajama. Cijene goriva i dalje rastu, a stručnjaci procjenjuju da će trebati vremena da se eventualni pad prelije na potrošače.

"Bio bih zadovoljan kada bismo to osjetili unutar tjedan dana, ali realnije je očekivati učinak tek do kraja dvotjednog primirja", kaže Feld. Hoće li cijene pasti na razine prije sukoba ovisit će o tome hoće li se situacija dugoročno stabilizirati.