NJEMAČKA vlada je u posljednjih deset godina provela niz reformi kako bi olakšala deportacije migranata za koje se procjenjuje da imaju male izglede za ostanak u zemlji.

Ti napori dodatno su pojačani u posljednje vrijeme, a i kancelar Friedrich Merz i njegov prethodnik Olaf Scholz nastojali su ukloniti pravne prepreke za deportacije. Rezultati su vidljivi u statistici: prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od siječnja do studenoga 2025. godine provedena je 21.311 deportacija, što je 16 posto više nego u istom razdoblju lani. Uz to, više od 30.000 ljudi lani je dobrovoljno napustilo zemlju nakon što im je uručena obavijest da to moraju učiniti, piše DW.

Tko može biti deportiran?

U pravilu, svaki migrant bez reguliranog boravišnog statusa, kao i svaki tražitelj azila čiji je zahtjev odbijen, dužan je napustiti Njemačku u određenom roku.

Odluku o deportaciji donosi lokalna služba za strance, koja provjerava postoje li pravne prepreke. Ako ih nema, određuje se datum deportacije, koji se osobi ne priopćava.

U mnogim slučajevima osobe koje bi mogle biti deportirane najprije se pozivaju da se jave službi za strance, gdje ih čeka službenik savezne policije koji ih obavještava da će biti deportirani. Zatim ih prate kući da pokupe odjeću i osobne stvari, prije nego što ih izravno odvedu u zračnu luku.

Kako izgleda proces

No u nekim slučajevima policija dolazi u domove u ranim jutarnjim satima i uhićuje ljude. Za razliku od ICE-a u SAD-u policajci nose uniforme i nisu maskirani. Moraju imati službene iskaznice i dati svoja imena ako se to od njih zatraži.

Ako to ne učine, mogu biti prisilno deportirani. Ipak, postoje iznimke. Neke osobe dobivaju status toleriranog boravka, takozvani Duldung, ako postoje prepreke za deportaciju.

To uključuje nejasnoće oko identiteta, bliske obiteljske veze s osobom koja također ima tolerirani status, humanitarne ili medicinske razloge te ako je osoba već pronašla posao u Njemačkoj. Trenutno oko 180.000 ljudi u Njemačkoj ima takav status.

Nemaju ICE, ali...

Ako je osoba ranije pokušala izbjeći deportaciju ili vlasti procijene da bi mogla pobjeći, može joj se odrediti pritvor do dana deportacije. Svenja Schurade sa Sveučilišta u Göttingenu, koja sudjeluje u europskom projektu o posljedicama politike povratka, kaže da je riječ o složenom procesu.

Schurade kaže da te mjere nisu ubrzale deportacije. „Naše istraživanje pokazuje da ove mjere nisu nužno učinile deportacije učinkovitijima“, rekla je. „Ono što jesu učinile jest da su dovele do veće društvene isključenosti i dovele ljude u još nesigurnije životne situacije."

Iako Njemačka nema pandan specijaliziranoj američkoj Službi za imigraciju i carinu (ICE), to bi se promijenilo kada bi bavarski ogranak krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) proveo svoje planove. Očito inspirirana postupcima ICE-a tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa, jedna interna analiza AfD-a, u koju je imao uvid njemački list Tageszeitung, predlaže osnivanje novog odjela u okviru bavarske pokrajinske policije pod nazivom „Asyl-, Fahndungs- und Abschiebegruppe (AFA)“ – odnosno „Grupa za azil, potragu i deportacije“. Koliko bi to bilo učinkovito, drugo je pitanje.