Njemačka poslala pismo pet članica EU. "Ovako više ne ide"
NJEMAČKA i Francuska zalažu se za ubrzanje ključnih politika Europske unije poput jačanja eura, suradnje na vojnoj potrošnji i izgradnje opskrbnih lanaca za kritične sirovine. Nezadovoljni zbog zastoja u donošenju odluka, Pariz i Berlin predlažu sustav "dvije brzine" koji bi vodećim europskim gospodarstvima omogućio da provode promjene bez potrebe za konsenzusom svih 27 članica, piše The Washington Post.
Sastanak šest najvećih
Njemački ministar financija Lars Klingbeil poručio je u pismu ministrima pet najvećih gospodarstava EU da "nastavak po starom nije opcija" ako Europa želi postati otpornija na nove geopolitičke izazove. U pismu, u koje je The Washington Post imao uvid, Klingbeil navodi da s francuskim kolegom Rolandom Lescureom saziva videokonferenciju šestorke kako bi "postavili ambiciozan i konkretan plan za jačanje suvereniteta, otpornosti i konkurentnosti Europe".
Osim Njemačke i Francuske, na sastanak su pozvani ministri Italije, Španjolske, Poljske i Nizozemske. Klingbeil je pojasnio kako će to biti "inicijalni sastanak" uoči sastanka uživo koji će se održati sljedećeg mjeseca na marginama summita Eurogrupe, na kojem zemlje eurozone dogovaraju zajedničke politike.
Prepreka konsenzusa
Europska unija, koja broji 27 članica i oko 450 milijuna stanovnika, svoju snagu na međunarodnoj sceni uvelike crpi iz svoje veličine, koja je za trećinu veća od Sjedinjenih Država. Međutim, postizanje konsenzusa unutar tako raznolike skupine država često se pokazuje kao velik izazov.
Pojedini čelnici, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, oklijevali su zauzeti čvrst stav protiv Rusije zbog rata u Ukrajini i nisu bili skloni prekidu uvoza ruskih fosilnih goriva. Prošloga tjedna, nakon što su čelnici EU potpisali povijesni trgovinski sporazum s južnoameričkim blokom Mercosur, na kojem se radilo četvrt stoljeća, dio zastupnika u Europskom parlamentu izglasao je njegovo slanje Europskom sudu pravde na pravnu provjeru, što bi moglo odgoditi primjenu za mjesece ili čak godine.
Zbog takvih situacija, vodeće europske sile sve se češće oslanjaju na djelovanje u manjim skupinama kako bi poduzele odlučnije korake u područjima poput energetike i obrane, što je pristup poznat kao "minilateralizam".
Četiri prioriteta
Klingbeil je u pismu ministrima financija naveo četiri glavna prioriteta kojima bi se skupina šest zemalja trebala pozabaviti. To su stvaranje unije štednje i ulaganja radi poboljšanja uvjeta financiranja za tvrtke, jačanje uloge eura kao međunarodne valute, bolja suradnja na području obrambene potrošnje te osiguravanje otpornih opskrbnih lanaca za kritične sirovine.
Potreba za samostalnim djelovanjem Europe postala je izraženija nakon što su potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazali da SAD više nije pouzdan partner u trgovini i obrani kao nekad. Europa je osjetila hitnost jačanja vlastitih vojnih sposobnosti i oživljavanja usporenih gospodarstava, no u tome je povremeno nailazila na prepreke unutar vlastitih redova.
"Sada je vrijeme za Europu dviju brzina", izjavio je Klingbeil, koji je ujedno i njemački vicekancelar te supredsjedatelj Socijaldemokratske stranke, u utorak na događaju medijske kuće Welt u Berlinu.
"Njemačka će stoga, zajedno s Francuskom i drugim partnerima, sada preuzeti vodstvo u jačanju Europe i njezine neovisnosti", rekao je Klingbeil i dodao: "Kao šest najvećih gospodarstava u Europi, sada možemo biti pokretačka snaga."