NJEMAČKA najavljuje ulaganje dodatnih 100 milijardi eura za naoružanje. Dio bi se mogao potrošiti i na proturaketnu obranu. U ponudi je i izraelski sustav "Iron Dome". No nisu svi oduševljeni tom idejom, piše Deutsche Welle.

Islamistički Hamas je prošlog svibnja ispalio tisuće raketa na Izrael. No velika većina ih je uništena još u zraku. Izraelski proturaketni obrambeni sustav "Iron Dome" ponovno je dokazao svoju učinkovitost.

Sada, kada ruske rakete padaju u neposrednoj blizini NATO-ovih teritorija, u Ukrajini, njemački političari razmišljaju o kupovini tog sustava za obranu. Kancelar Olaf Scholz potvrdio je odgovarajuće izvješće lista Bild am Sonntag: "To je definitivno jedna od opcija", rekao je i kasnije razjasnio: "Moramo se pripremiti jer imamo susjeda koji je trenutno spreman upotrijebiti nasilje kako bi ostvario svoje interese. Zato moramo biti dovoljno jaki da se to ne dogodi."

Nadstranačka suglasnost

U međuvremenu je jedna delegacija parlamentarnog Odbora za obranu otputovala u Izrael kako bi saznala više o njihovom obrambenom sustavu. Plan za proturaketni obrambeni štit nailazi na široko odobravanje u svim strankama. "To je strateški odgovor na latentnu prijetnju Rusije i nama", rekao je Friedrich Merz, čelnik oporbenih kršćanskih demokrata (CDU), novinarima u ponedjeljak (28.3.).

Izravan napad Rusije na Njemačku ili druge zemlje NATO-a smatra se malo vjerojatnim. Međutim, stručnjaci za obranu smatraju da je bolja oprema potrebna za vjerodostojno odvraćanje – te kao signal zabrinutim saveznicima na ruskoj granici.

Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za obranu njemačkog Bundestaga, naglašava da je proturaketna obrana dio vjerodostojnog sustava odvraćanja - zajedno s najavom da će njemačko zrakoplovstvo (Luftwaffe) nabaviti američke zrakoplove F-35 Stealth, zrakoplove sposobne za nošenje nuklearnog oružja.

"Kupovina će se možda morati obaviti vrlo brzo, ali je potrebno detaljno o svemu razgovarati", rekla je Strack-Zimmermann, koja je trenutno u Izraelu u njemačkoj delegaciji.

Pritom valja imati na umu da će modernizacija njemačke vojske, koja se nalazi u lošem stanju, trajati godinama.

Nijedan sustav nije idealan

No kao i uvijek: gdje detalji nisu poznati, toliko je više nagađanja - i zbrke. U njemačkim medijima i kod nekih političara izraz "Iron Dome" (Željezna kupola) koristi se kao skupni naziv za proturaketnu obranu. Ali izraelska "Željezna kupola" je vrlo specifičan sustav, konstruiran za vrlo specifičnu situaciju.

Njegov osnovni cilj je presresti improvizirane i druge rakete kratkog dometa Hamasa ili drugih islamističkih skupina ispaljene na Izrael izravno s granica zemlje.

"Iron Dome kao u Izraelu, koji je dizajniran za obranu od projektila kratkog dometa u ograničenom području kao što je grad, uopće nema smisla za Njemačku", rekla je Steffi Christ, glasnogovornica Rodericha Kiesewettera, člana CDU-a u Bundestagu, u izjavi za DW.

Kiesewetter, bivši vojni časnik s činom pukovnika, kritizirao je planiranu kupnju ovog proturaketnog obrambenog sustava. "Umjesto da ulažemo milijarde u Iron Dome, koji je potrebniji našim susjedima, trebali bismo bolje opremiti njemačku vojsku i civilnu zaštitu."

Bilo bi to pogrešno trošenje resursa ako bi Njemačka sada ulagala milijarde u čisto nacionalni proturaketni obrambeni sustav, rekao je političar CDU-a.

Njemačka je zainteresirana za još jedan izraelski sustav, "Arrow" (strijela). "Arrow 3 je razvijen kako bi se koristio protiv iranskih projektila s dometom od 1500 kilometara", objasnio je stručnjak za sigurnost Andreas Flocken za NDR.

"Taj bi sustav vjerojatno mogao odbiti i ruske rakete Iskander. One su navodno stacionirane u Kalinjingradu." To je ruska eksklava između Poljske i Litve - i samo 700 kilometara udaljena od Berlina.

Uključivanje saveznika

Mnogi zastupnici Bundestaga podržavaju kupnju sustava poput Arrow 3 – tim više što je već dostupan na tržištu. No pritom je važno, naglašavaju, da svako poboljšanje njemačke protuzračne obrane uključi i njemačke europske susjede.

U slučaju sustava "Strijela" to bi moglo funkcionirati tako da radar stacioniran u Njemačkoj otkriva i lansiranje raketa usmjerenih na saveznike i potom im daje potrebne podatke za obranu. Međutim, te bi zemlje morale postaviti vlastite baterije za proturaketnu obranu kako bi eliminirale nadolazeće projektile.

Zasad, međutim, zbog njihove velike brzine i upravljivosti ne postoji pouzdana obrana od hipersoničnog oružja kakvo je Rusija već koristila i u Ukrajini.

Izbjeći novu utrku u naoružanju

Obrana od raketnog napada je izuzetno komplicirana. Takav se napad vrši s velikim brojem projektila istovremeno kako bi se obranu nadvladalo već pukom masom nadolazećih raketa. A čak i jedan projektil bi mogao imati razorne posljedice, osobito ako bi se koristilo nuklearno oružje.

Kao negativan primjer spominje se "Strateška obrambena inicijativa", SDI, bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana iz 1980-ih godina. Riječ je o programu u koji je utrošeno 120 milijardi dolara, a ideja je bila da se stvori neprobojan štit nad Sjedinjenim Državama koji bi uključivao svemirske infracrvene satelite za promatranje, superbrze projektile presretače i visokoenergetske laserske topove. Taj je projekt okončan početkom 1990-ih a da nikada nije zaživio.

Političari koji se bave pitanjima sigurnosti i obrane su iskoristili neuspjeh SDI-a kao argument za tvrdnju da sporazumi o kontroli naoružanja nude najbolju zaštitu od takvih napada.

No u međuvremenu je nekoć gusta mreža ugovora o kontroli naoružanja postala prožeta rupama. Gotovo da više nema ograničenja ni za SAD ni za Rusiju u razvoju i primjeni konvencionalnog i nekonvencionalnog oružja, a zemlje poput Kine ionako nisu ni bile vezane ugovorima. Rusija je često kritizirala da raketna obrana podriva ravnotežu snaga i da bi mogla dovesti do nove utrke u naoružanju.

Je li obrana oblik militarizacije?

U Njemačkoj se već raspravlja o tome treba li poboljšanu proturaketnu obranu već smatrati "naoružanjem". Glasnogovornik kancelara Steffen Hebestreit pokušao je u ponedjeljak (28.3.) primiriti situaciju: "O čisto obrambenom sustavu, kao što je proturaketni obrambeni sustav, može se suditi uzimajući u obzir činjenicu da smo sa sustavom Patriot dosad takve stvari imali samo u ograničenoj mjeri. Ali ne mislim da je to militarizacija ili naoružavanje u klasičnom smislu", rekao je Scholzov glasnogovornik.

"Arrow 3" ili sličan sustav mogao bi biti operativan do 2025. godine, navodi Bild am Sonntag, i koštao bi navodno dvije milijarde eura. No stručnjaci za obranu očekuju veće troškove. Prema Missile Defense Advocacy Allianceu, lobističkoj skupini sa sjedištem u SAD-u, svaka baterija košta 170 milijuna dolara, a svaki projektil presretač košta oko 3 milijuna dolara.

Osim toga, postoje troškovi obuke, održavanja i rada tijekom cijelog životnog vijeka sustava.

A Njemačkoj bi trebala daleko veća mreža radarskih sustava i raketnih baterija od Izraela, koji ima malu površinu. Samo njemačka savezna pokrajina Bavarska je tri puta veća.