NJEMAČKE štediše sve više zaziru od polaganja depozita u inozemstvu, unatoč višim kamatama, i okreću se domaćim bankama nakon previranja koja su izazvala propast američkog Silicon Valley Banka, pokazuju podaci koje je prikupio Reuters.

Njemačka kućanstva drže u bankama dva bilijuna eura gotovine, a u potrazi za većim povratima mnoga su novac polagala putem interneta u malim bankama u slabijim gospodarstvima, poput Litve, Malte, Italije i Portugala, primjećuje Reuters.

Sve se promijenilo 10. ožujka

Oročeni depoziti, poznati u njemačkom kao Festgeld, omogućavaju štedišama isplatu kamata ako novac oroče na nekoliko mjeseci ili godina i bili su Nijemcima "zakon" sve dok nisu izgubili na privlačnosti zbog naglog pada kamatnih stopa prije desetak godina, piše Reuters.

No situacija se stubokom promijenila 10. ožujka, kada je kolaps SVB-a izazvao previranja u bankarskom sektoru, pokazuju podaci koje su Reutersu dostavile dvije njemačke internetske stranice za usporedbu kamatnih stopa u bankama.

Potražnja za polaganje depozita u inozemstvu s utvrđenim rokom dospijeća pala je od 10. ožujka za 15 do 20 posto u odnosu na veljaču, pokazuju podaci internetskih platformi Check24 i Biallo, koje surađuju s bankama na oglašavanju i ponudi takvih proizvoda.

U istom su razdoblju njemačke banke, koje su na glasu kao sigurnije zbog visokog kreditnog rejtinga države, i dvije odvojene sigurnosne mreže za depozite zabilježile veću potražnju za uslugama čuvanja depozita, navode obje platforme.

"Raspoloženje ulagača promijenilo se nakon 10. ožujka", rekao je za Reuters direktor platforme Check 24 Moritz Felde. "Primjećujem jačanje potražnje za (uslugama) banaka koje se nalaze u zemljama s najvišim 'trostrukim A' kreditnim rejtingom", dodao je Felde.

Vraćanje Nijemaca na domaći, sigurniji teren zrcali, iako u manjoj mjeri, odljev depozita u SAD-u iz malih u velike banke nakon kolapsa SVB-a i moglo bi povećati troškove financiranja zajmodavcima u slabijim europskim gospodarstvima koja su željela privući taj novac.

Bitka za depozite

Check24 i konkurentske platforme ne objavljuju brojeve o obujmu transakcija pa je teško reći koliko su novca Nijemci položili u inozemstvu, dodaje Reuters. Da su strane banke uspjele privući samo desetinu od 83 milijarde eura oročenih depozita, koliko su Nijemci u proteklih šest mjeseci položili u domaćim bankama, to bi bio još uvijek ogroman iznos za manje zajmodavce među njima na koji više ne bi mogli računati.

Da bi ih privukli, nude više kamate. Najveću kamatnu stopu, na depozite oročene na godinu dana, isplaćuje mala talijanska investicijska banka Smart Bank, od 3.5 posto, pokazuju u četvrtak najnovije ponude na glavnim njemačkim platformama za usporedbu.

Slijede malteški Izola Bank i hrvatska Banka Kovanica s 3.45 posto, prema podacima s tih platformi koje prenosi Reuters. Usporedbe radi, najviše što su štediše mogli dobiti u nekoj njemačkoj banci bilo je 2.55 posto, i to u online banci SWK.

Iako su kamatne stope na oročene depozite općenito porasle tijekom prošlog mjeseca, njihovo povećanje bilo je izraženije kod stranih banaka, rekao je Biallov glasnogovornik dodavši da platforma očekuje da će se ta razlika dodatno povećati.

Potpredsjednik Europske središnje banke (ECB) Luis de Guindos naglasio je u nedavnom razgovoru za irski poslovni list Business Post da bi banke u eurozoni općenito trebale podići kamatne stope na depozite. 

"Kamate na depozite u bankama trebale bi rasti paralelno s kamatama na strani aktive. Kamatne stope trebale bi porasti ne samo za kredite već i za depozite", rekao je De Guindos.