NAKON što je i omiljena Španjolska proglašena rizičnom zonom za stanovnike Njemačke, sada se isto dogodilo i nekim turističkim regijama Hrvatske. No njemački mediji problem vide negdje drugdje, prenosi Deutsche Welle.

"Sada je to pogodilo i sljedeće omiljeno turističko odredište Nijemaca: zbog prevelikog broja zaraženih koronavirusom ministarstvo vanjskih poslova je izdalo upozorenje za putovanje u dvije hrvatske regije", piše tiražni dnevnik Bild.

Nije cijela Hrvatska pogođena

Dnevnik Die Welt navodi da se radi o dvije velike južne županije, ali istodobno, za razliku od većine drugih medija, navodi kako veliki dijelovi Hrvatske još uvijek nisu proglašeni rizičnim područjima. "Pogođeni su i otoci Hvar i Brač, ali ne i sjeverna obalna područja s Istrom i područjem oko Zadra kao i najjužnija obala oko Dubrovnika", primjećuje Die Welt. Isti dnevnik međutim prenosi podatke epidemiološkog Instituta Robert Koch po kojima se velik broj novozaraženih zarazio nakon povratka iz zemalja jugoistočne Europe, prije svega Turske i Kosova, ali i Hrvatske. "Hrvatska je u statistikama Instituta Robert Koch o zaraženim povratnicima iz inozemstva na trećem mjestu ispred Bugarske, Bosne i Hercegovine, Španjolske, Srbije i Rumunjske", navodi Die Welt.

"Gastarbajteri", a ne turisti

Ovim fenomenom se pozabavio i Frankfurter Allgemeine Zeitung koji govori o "Koroni s migracijskom pozadinom" pri čemu se koristi uobičajeni pojam za strance u Njemačkoj (građani s migracijskom pozadinom). "Primjećujemo vrlo malo zaraženih koji se vraćaju iz klasičnih turističkih odredišta poput Grčke ili Španjolske. Mnogo veći broj zaraženih se vraća iz Turske, Bugarske, Srbije, Bosne ili Hrvatske. A najveći broj s Kosova koje baš i nije tipično turističko odredište", piše FAZ.

Isti list zaključuje da je zato nepravedno prstom upirati u ugostitelje i hotelijere jer je očito da najveći broj zaraženih povratnika ne pripada u klasičnu kategoriju turista nego da se jednostavno radi o "gastarbajterima" koji su bili u posjetu kućama gdje su se susretali s velikim brojem rođaka i prijatelja. Zato: "Ne pomaže baš previše upozorenjima za putovanja apelirati na zdravi razum turista kada se zna da je novi val koronazaraza povezan s osobama s migracijskom pozadinom", zaključuje FAZ.

Otkazivanja putovanja

Do sličnog zaključka dolazi i dnevnik Rhenische Post. "Važno je reći da porast novozaraženih slučajeva prije svega treba povezivati s onima koji putuju u inozemstvo kako bi posjetili rodbinu, a ne s onima koji idu na klasični odmor povezan sa sunčanjem i kupanjem", piše RP.

Ovaj list navodi i muke turoperatera koji više ne znaju za koje regije smiju prodavati aranžmane. "Za očekivati je da će i većina paušalnih putovanja biti stornirana", piše RP i navodi kako u slučaju izdavanja upozorenja za putovanja u određena područja, kao što je sada slučaj s dvije hrvatske županije, putnici imaju pravo bez dodatnog obrazloženja otkazati aranžman uz puni povrat novca. "Mi smo otkazali sva putovanja u ove regije", citira list Willija Verhuvena, vlasnika kompanija Alltours.

"EU (opet) nemoćna"

Dnevnik Tageszeitung (taz) kritizira izostanak jedinstvene reakcije na razini Europske unije na novi val pandemije. "U Berlinu i Bruxellesu sada zvone zvona na uzbunu, pritom upozorenja nije manjkalo. Još je 10. kolovoza europski ured za suzbijanje pandemije ECDC upozorio na opasnost od drugog vala i zatražio odlučno djelovanje. (...) No nema ni traga nekoj odlučnoj i koordiniranoj reakciji. Svaka članica EU radi po svom", primjećuje taz i zaključuje kako su upozorenja od putovanja nedovoljno učinkoviti mehanizmi.

"Upozorenja ne pripadaju u oružje koje EU-stručnjaci preporučuju. Mnogo važnija su testiranja na koronavirus i mogućnost praćenja lanaca zaraze. No to su samo neobvezujuće preporuke. EU opet pokazuje svoju nemoć", zaključuje berlinski dnevnik.