Njemačkoj kronično fali radnika: "Treba nam 260.000 doseljenika godišnje"

Njemačkoj kronično fali radnika: "Treba nam 260.000 doseljenika godišnje"
Foto: 123rf

DIGITALIZACIJA ipak ne ukida onoliko radnih mjesta koliko se to mislilo - mnogi poslovi nestaju, ali se zato otvaraju novi, vrlo zahtjevni. Sve to sa sobom donosi i veće doseljavanje u Njemačku – iz Europske unije, ali i iz trećih zemalja. To je zaključak najnovije studije Zaklade Bertelsmann pod nazivom "Doseljavanje i digitalizacija", piše Deutsche Welle.

Autori studije prognoziraju da će se u budućnosti čak oko 80 posto dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru usluga, ostvarivati na digitalnim temeljima.

Posebno masovna bi trebala biti digitalizacija strojeva u prerađivačkoj industriji – strojeva kojima će ljudi u budućnosti samo uvjetno upravljati. Pritom će kompanije biti primorane osigurati IT-servis za te strojeve i to po vrlo visokim cijenama. 

Istovremeno, kompanije će morati znatno više ulagati u dodatno obrazovanje i obuku. 

Njemačka nedovoljno pripremljena

Autori studije ocjenjuju da njemačko tržište nije dovoljno pripremljeno za takav razvoj. "Najveće usko grlo trenutno je nedostatak visokokvalificiranog kadra. Već sada je potražnja za visoko obrazovanim osobama daleko veća od ponude. To će se tako nastaviti i idućih godina", očekuju autori studije.

U cjelini, potreba za radnom snagom u Njemačkoj će se u razdoblju 2017.-2035. smanjiti za gotovo 1,13 milijuna. I to je umjereni pad, ocjenjuju autori studije i istovremeno naglašavaju da će se povećati potražnja za stručnjacima i specijalistima.

Nasuprot tome, izgledi za niskokvalificirane radnike već danas su jako nepovoljni. Tako je u četvrtom kvartalu 2017. godine za 421-og nezaposlenog s niskom stručnom spremom bilo ponuđeno samo oko 100 slobodnih radnih mjesta, piše Deutsche Welle.

Nužan uvoz kvalificiranog kadra

Izazov se, ocjenjuju autori, može riješiti samo doseljavanjem i to samo ukoliko godišnje u Njemačku bude dolazilo oko 260.000 ljudi.

Međutim, kvalifikacije onih koji trenutno dolaze ne zadovoljavaju buduće potrebe njemačke privrede. U posljednjih osam godina, migracije radne snage iz trećih zemalja su više nego udvostručene, ali je pritom, od ljudi koji su u 2017. došli u Njemačku iz zemalja koje nisu članice EU-a, više od trećine njih bilo bez stručne kvalifikacije.

Preporuka: Prilagoditi doseljavanje tržištu rada

Oko 65% ljudi iz zemalja iz kojih najviše dolaze tražitelji azila radi na pomoćnim poslovima.

Doseljavanje bi međutim moralo zadovoljiti kvalitativne zahtjeve tržišta rada, jer, ocjenjuju autori studije, samo imigracija ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama omogućava njihovu brzu integraciju na tržište rada i sprječava nedostatak kvalificirane radne snage.

S druge strane, imigracija nekvalificiranih osoba predstavlja probleme za obje strane. Njezin rezultat su „doseljenici koji ne mogu pronaći (adekvatan) posao, i kompanije koje ne mogu (nastaviti) popunjavati slobodna radna mjesta". 

Zato, da bi se spriječilo da doseljenici jednostavno završavaju na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, autori studije Zaklade Bertelsmann preporučuju da se pravilno postave smjernice za politiku migracija.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara