Notorni Škegro mogao bi profitirati na propasti Agrokora

Notorni Škegro mogao bi profitirati na propasti Agrokora

Foto: FAH

ISTRAGA protiv Todorića proširila se i na fond Nexus i njihovo dvoje menadžera, objavljeno je ovaj tjedan. Ivicu i Ivana Todorića tereti se da su potaknuli suosumnjičene šefove Nexusa - Marka Lesića i Krešimira Ružđaka - da mimo zakona i znanja povjereničkog odbora daju ukupno 117,5 milijuna kuna zajma Agrokoru, iako su ta sredstva bila namijenjena za ulaganje u tvrtku Zagreb-Montaža.

No iz Nexusa su izvijestili da je sporno 40 milijuna kuna, jer je ostatak novca vraćen. Postoji nekoliko nedoumica oko ovog slučaja, koje izazivaju sumnju u motiv, ali i pokazuju kako je Lex Agrokorom vlada uprskala stvar - promijenila je pravni poredak pa je ono što je vrlo jednostavno naplativo postalo nenaplativo.

Nexus imao instrumente osiguranja koje je blokirao Lex Agrokor

Za početak, ona ključno, Nexus je za svoju nevraćenu pozajmicu od 40 milijuna kuna imao prilično čvrst kolateral, višestruko vrjedniji od posuđenog novca. Kao instrument osiguranja imali su udio u Dalmarinu, a to je tvrtka u kojoj većinski udio ima Agrokor (manjinski Zagreb-Montaža) i koja drži trećinu Konsolidatora - ključnog dioničara Dalekovoda. 

Kada je Agrokor prestao vraćati novac, pokrenut je ovršni postupak, no on je prekinut zahvaljujući Lex Agrokoru. To znači da u slučaju postojećih stečajnih zakona ne bi postojao problem, Nexus bi se naplatio i time bi bili sačuvani novci poreznih obveznika. Javnost je naime osjetljiva na slučaj ulaganja Fondova za gospodarsku suradnju upravu zato što HBOR, dakle državna banka, u njima sudjeluje po modelu 1:1, za svaku uloženu kunu privatnih ulagatelja država daje isti iznos.

Ne samo to nego je Nexus kao suvlasnik Konsolidatora imao call opciju za udjele koje drži Dalmarin u istom poduzeću, koje je prijavio u lipnju kada se Ante Ramljak na njih oglušio, doznaje Index od izvora bliskih Nexusu. Dakle ne samo da se primjenom Lexa ne smiju voditi postupci nego vladin povjerenik pokazuje da ne drži do primjene postojećih društvenih ugovora.

Zašto ne bi istraživali mirovince, HBOR i HPB?

Ostaje sporno zašto je novac uopće završio u Agrokoru. Izvor s kojim smo razgovarali tvrdi da su čekali ulaganje pa su iskoristili priliku da oplode novac s kamatom od šest posto. No teško da bi se to moglo provesti pod ciljeve ulaganja FGS-ova, mada iz Nexusa tvrde kako nisu prekršili Zakon o alternativnim investicijskim fondovima te da ni Hanfa, što je posebno zanimljivo, još nije utvrdila prekršaj.

Ako se istražuju čelnici Nexusa, ovo je onda prava prilika da se istraga proširi na HBOR, HPB, mirovinske fondove, pa i kompanije u kojima država ima udio, poput Podravke i Croatia osiguranja, koje su kreditirale Todorića. U suprotnom, mogli bi se pomisliti da je slučaj Nexus pokušaj obračuna s konkurencijom. Teoretski, ako bi Nexus izgubio licencu za Fond za gospodarsku suradnju, više posla mogli bi dobiti drugi upravitelji, a znamo da je među njima i Quaestus, u vlasništvu Borislava Škegre, koji je blizak s Martinom Dalić i čiji je bivši menadžer zasjeo u Agrokor.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara