VLADA je u vrijeme najveće energetske krize poduzimala mjere za sigurnost opskrbe plinom građana u skladu sa zakonskim odredbama, poručili su danas iz Vlade odgovarajući na MOL-ovo pokretanje arbitraže protiv Hrvatske zbog mjera nametnutih tržištu plina 2022. i 2023. godine.

"Vlada može potvrditi da je izviještena o novom arbitražnom postupku koji je MOL pokrenuo protiv Republike Hrvatske zbog mjera koje su donesene u rujnu 2022. godine radi otklanjanja poremećaja na domaćem tržištu energenata, u ovom slučaju tržištu plina. Kao što je i zakonska obveza, u ovom arbitražnom postupku Hrvatsku će zastupati DORH, koji će u suradnji sa svim drugim državnim tijelima poduzeti sve mjere radi zaštite interesa Republike Hrvatske", poručili su u priopćenju.

Što kažu u vladi?

Naglasili su kako je "Vlada u vrijeme najveće energetske krize poduzimala mjere za sigurnost opskrbe plinom građana, prije svega kućanstava i drugih zaštićenih kupaca, u skladu sa zakonskim odredbama, odlukom Kriznog tima o proglašenju ranog upozorenja vezano uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, a temeljem Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom".

Podsjećaju da je u tom razdoblju zbog izvanrednog rasta cijena plina na tržištu za više od 122.000 krajnjih kupaca iz kategorije kućanstvo i preko 9000 kupaca iz kategorije izvan kućanstva, među kojima je veliki broj zaštićenih kupaca poput škola, dječjih vrtića i bolnica prijetila situacija da ostanu bez ugovora o opskrbi plinom.

"Slijedom navedenog, Vlada je donosila mjere privremenog karaktera kako bi osigurala opskrbu, uključujući i kroz korištenje plina iz domaće proizvodnje. U ovom postupku Republika Hrvatska će pokazati da su sve mjere koje su nadležna državna tijela poduzela utemeljene na propisima i u skladu s međunarodnopravnim obvezama države", istaknuli su iz Vlade. 

Što je napravio MOL?

Mađarski MOL danas je potvrdio da je pokrenuo arbitražu protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu zbog mjera nametnutih tržištu plina 2022. i 2023. godine, a koje se odnose na obvezu INA-e da domaći plin po nižim cijenama od tržišnih prodaje Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Zbog toga traže nadoknadu štete.

Inače, mađarski MOL u INA-i ima 49,1 posto dionica, Republika Hrvatska 44,8 posto, a privatni i institucionalni investitori 6,1 posto dionica.