GROKIPEDIJA, enciklopedija temeljena na umjetnoj inteligenciji koju je pokrenuo Elon Musk, u obradi osjetljivih tema češće se oslanja na desničarske izvore nego Wikipedija, pokazalo je novo istraživanje. Studija je otkrila da se u člancima o religiji, povijesti, književnosti i umjetnosti na Grokipediji citira više desničarskih medija u usporedbi s odgovarajućim člancima na Wikipediji, piše Euronews.

Usporedba s Wikipedijom

Istraživači s Trinity Collegea u Dublinu i Tehnološkog sveučilišta u Dublinu analizirali su gotovo 18.000 najuređivanijih stranica na engleskoj Wikipediji i usporedili ih s člancima na Grokipediji, koju je Muskova tvrtka xAI pokrenula u listopadu prošle godine.

Unatoč tome što su općenito obje enciklopedije pokazale slične političke sklonosti, studija je utvrdila značajne razlike. Dvije trećine analiziranih članaka na Grokipediji bile su znatno izmijenjene i oslanjale su se na manji broj izvora nego njihovi ekvivalenti na Wikipediji.

Ranija upozorenja i istraga EU

Nalazi studije podudaraju se s preliminarnim istraživanjem iz siječnja, koje je također ukazalo na zabrinutost zbog Grokipedije. Iako je većina članaka pokazivala lijevo-liberalnu pristranost, utvrđeno je da bi članci o kontroverznim temama mogli favorizirati sadržaj desničarskog predznaka.

U međuvremenu, Europska komisija je u siječnju pokrenula istragu protiv Muskove tvrtke xAI prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) kako bi utvrdila je li platforma unutar EU širila nezakonit sadržaj, poput manipuliranih slika seksualno eksplicitnog sadržaja.

Problem netransparentnih AI sustava

Autori studije ističu kako generativni sustavi umjetne inteligencije mogu preoblikovati javno znanje na načine koji su manje vidljivi od tradicionalnih uredničkih procesa.

"Za razliku od Wikipedije, gdje su pristranosti vidljive i gdje ih korisnici mogu osporiti i ispraviti, sustavi koje generira umjetna inteligencija djeluju na uglavnom netransparentan način", izjavila je Saeedeh Mohammadi, glavna autorica studije. "To znači da do promjena u stajalištima ili izvorima može doći bez ikakve odgovornosti ili uredničkog nadzora."

Rizik širenja dezinformacija

Stručnjaci upozoravaju da brzo širenje sustava znanja temeljenih na umjetnoj inteligenciji otvara i šira pitanja o upravljanju tim tehnologijama. Ukazuju na rizike slične onima koji su već uočeni na društvenim mrežama, gdje je ograničen urednički nadzor pridonio širenju dezinformacija sa stvarnim posljedicama za izbore, javno zdravlje i društvenu stabilnost.

"Naš informacijski okoliš se brzo mijenja", rekao je Taha Yasseri, profesor na Trinity Collegeu u Dublinu. "Svjedočimo golemoj transformaciji informacija unutar 'crne kutije' velikih jezičnih modela, procesa koji ostaje uglavnom skriven od očiju javnosti."