PREMA nalazima najnovijeg istraživanja, vanzemaljski život mogao bi se razvijati u mnogo više vrsta okoliša nego što smo to prije mislili.

Znanstvenici su otkrili da mikroorganizmi mogu preživjeti i rasti u atmosferi koja je u potpunosti sastavljena od vodika. To sugerira da bi se isti mehanizam mogao odvijati i drugdje u svemiru, odnosno da bi vanzemaljska bića mogla postojati na mjestima sa sličnom atmosferom, piše The Independent.

Na mnogo svjetlosnih godina udaljenosti od Zemlje postoje egzoplaneti koji su puno veći od našeg i imaju veliku količinu vodika u svojoj atmosferi. Otkriće takvih planeta nije puno značilo onim stručnjacima koji su tragali za vanzemaljskim životom jer su vjerovali da se na svjetovima s velikim količinama vodika teže razvija život.

Sada su znanstvenici našli dokaze koji govore suprotno. U laboratorijskim okruženjima koja nalikuju na svjetove s puno vodika proučavali su bakteriju E.coli i kvasac, dva temeljno različita oblika života. Time su htjeli vidjeti kako bi okruženje puno vodika na drugim planetima utjecalo na razvoj ovakvih bazičnih organizama.

Napravili posebne atmosfere u različitim bocama

Egzoplanetarna astronomkinja Sara Seager s MIT-ja i njezini kolege stavili su kvasac i E. coli u male boce s nešto hranjivog pokrova. Zatim su iz šest boca izvukli zrak i zamijenili ga čistim vodikovim plinom, čistim helijem ili mješavinom koja se sastojala od 80% dušika i 20% ugljikovog dioksida. U drugim bocama ostavili su zrak s našeg planeta.

Otkrili su da su se i bakterija i kvasac mogli polako, ali u sasvim normalnim razinama, razmnožavati u atmosferi koja je u potpunosti sastavljena od vodika. E. coli je, primjerice, rasla dva puta sporije nego što raste u našoj atmosferi, što je vjerojatno posljedica nedostatka kisika.

Znanstvenici se nadaju da ćemo jednog dana takve organizme, ako postoje, moći uočiti sa Zemlje. Naime, oni obično proizvode veliku količinu plinova, koja bi se nakon nekog vremena mogla vidjeti iz drugih dijelova svemira.

Plinovi koji upućuju na vanzemaljski život

E. coli je tijekom eksperimenta proizvela nekoliko plinova, poput amonijaka i dušikovih oksida, koji se već danas smatraju potencijalnim biološkim znakovima mogućeg života ako se na njih naiđe u atmosferi drugih planeta, piše Science News.

"E. coli je jako jednostavan organizam, ali on stvara nevjerojatan niz plinova", rekla je astrobiologinja Giada Arney iz NASA-e.

"Znanje o tome koje plinove može proizvesti živi organizam je nužan korak pri provjeri bioloških signala na egzoplanetima", dodala je.

Nalazi studije također su potvrdili da bi mikrobi mogli živjeti i u atmosferi sastavljenoj od helija ili mješavine dušika i ugljikovog dioksida, no ovakve atmosfere su rijeđe i teže ih je detektirati na egzoplanetima.

Istraživanje naziva Laboratory studies on the viability of life in H2-dominated exoplanet atmospheres objavljeno je u časopisu Nature Astronomy.