POPUNJENOST bolnica, ali i brojke oko pacijenata na respiratoru i onih preminulih, postaju glavni kriterij za donošenje budućih protupandemijskih mjera. Dosad su se mjere donosile u skladu s brojem novozaraženih.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije dr. Miroslav Venus, ujedno i predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva pri Hrvatskom liječničkom zboru, za Index je prokomentirao što prelazak na taj model ustvari mijenja za hrvatske građane, a u razgovoru smo se dotaknuli i drugih pitanja o epidemiji, od procijepljenosti do epidemioloških mjera.

Zašto broj hospitaliziranih postaje glavni kriterij za donošenje mjera? 

"Kroz cijelo vrijeme pandemije pratili su se određeni parametri koji su opisivali intenzitet i ozbiljnost zaražavanja, brzinu širenja epidemije i sl. Oni su uključivali broj novozaraženih, odnosno otkrivenih slučajeva, udio (postotak) novozaraženih u ukupnom broju testiranih, sedmodnevnu odnosno četrnaest-dnevnu kumulativnu incidenciju, broj hospitaliziranih, "zasićenost" respiratora i jedinica intenzivne skrbi te, naposljetku, i broj umrlih", rekao nam je Venus.

"S obzirom na tijek razvoja epidemije, veća važnost u epidemiološkom smislu pridavala se je incidenciji, odnosno broju novozaraženih, dok se sada najavljuje da će veća važnost biti na broju hospitaliziranih odnosno umrlih. Uostalom, nama epidemiolozima u praćenju novozaraženih otkrivenih RT-PCR testom, uz kliničku sliku i epidemiološke podatke koje dobijemo prilikom obrade, od značaja je i tzv. CT (cycle threshold), vrijednost PCR testa koja govori o potrebnom broju ciklusa da bi testirana osoba bila proglašena pozitivnom. Najavljena veća važnost u praćenju hospitalizacija nipošto ne znači da se i dalje neće pratiti svi navedeni parametri, ali će se daljnji postupci određivati prvenstveno (ne i isključivo) prema podacima o opterećenosti stacionarnog zdravstvenog sustava, odnosno bolnica", kazao je.

"Navedeni pristup ima smisla s obzirom na to da nam je sada na raspolaganju moćno oružje u borbi protiv bolesti, a to je cjepivo, koje u prethodnom razdoblju nismo imali. Pitanje je samo koliko dobro i u potpunosti to navedeno oružje koristimo", precizirao je.

"Postizanje kolektivne imunosti je praktički nemoguće"

Ističe da ipak, što se tiče procijepljenosti, nema prostora za zadovoljstvo.

"S obzirom na podatke o procijepljenosti, posebice kompletnoj, te kada to stavimo u omjer cjelokupnog stanovništva, koje uključuje i djecu, ne možemo i ne smijemo biti zadovoljni. Stoga, s obzirom na to da određen broj odraslog stanovništva odgađa svoju odluku o cijepljenju, s obzirom na to da se generalno djeca ne cijepe te da se pojavljuju novi, mutirani sojevi, sve veći broj stručnjaka izjavljuje da je postizanje kolektivne imunosti, posebice na globalnoj razini uslijed izrazite nejednakosti u svjetskoj distribuciji cjepiva, praktički nemoguće", objasnio je.

"Ako se složimo da je postizanje kolektivne imunosti nemoguće (koju smo do nedavno svi željeli postići), onda nam ostaje da se naučimo na suživot s virusom. On (suživot) uključuje upravo to, da se naviknemo da će kontinuirano, nekad više, nekad manje, biti novozaraženih, ali uglavnom među onim dijelom populacije koja će kliničku bolest savladati bez nekih težih posljedica, dok će nam se 'alarm' paliti ako nam se bolnice počnu puniti bolesnicima s težim kliničkim slikama, kako zbog njih samih tako i zbog toga što će "zauzeti mjesto" nekim drugim jednako tako ozbiljno bolesnim ljudima, koji boluju od drugih teških bolesti, a na koje smo pomalo u ovom razdoblju zaboravili", objašnjava Venus.

Problem "dugog covida"

Naveo je da se tu onda pojavljuje jedan potencijalno velik problem.

"On je još uvijek nedovoljno istražen, a odnosi se na "dugi covid", odnosno pojavu da kod nekih bolesnika od covida (bez obzira na težinu akutne bolesti) određene posljedice ostaju dugo i izazivaju značajne promjene u različitim organskim sustavima. Zato ne mogu propustiti napomenuti veliku grešku koju neki nepromišljeno zagovaraju kada govore o bespotrebnosti i/ili neučinkovitosti epidemioloških mjera, koje, po njima, treba ukinuti u potpunosti. A tek nam kreće školska godina", govori nam Venus.

"Cijela priča se, u stvari, vrti oko cijepljenja i postotaka procijepljenosti. Svaki dan saznajemo nove podatke, neke i iznenađujuće, poput dužine trajanja humoralne imunosti kod pojedinih cjepiva, koje cjepivo je "bolje", je li bolja i dugotrajnija prirodna imunost i sl.? Ne smijemo zaboraviti na određenu, nedovoljno istraženu ulogu stanične imunosti putem stanica memorije koje sigurno imaju značajnu ulogu u stvaranju dugotrajne imunosti. Puno javnih podataka je znanstvenog, odnosno stručnog karaktera, pa se različito, ponekad i pogrešno, tumače te zbunjuju ljude i nama, epidemiolozima, i ostalim stručnjacima na terenu otežavaju posao", pojašnjava.

"Treba iskoristiti vrijednost modernih cjepiva"

Nastavio je oko pitanja docjepljivanja.

"Naveliko se već počelo raspravljati o potrebi primjene tzv. "booster", odnosno "treće doze" cjepiva (a što je s Janssenom, koji se daje u samo jednoj dozi?), unatoč tome što preveliki broj odraslih nije primio ni prvu dozu, nažalost. Zato neki, koji su se baš odlučili cijepiti, kad čuju da se priprema neka dodatna doza, odustaju. Kod određivanja dodatne doze, odnosno potrebe docjepljivanja, opet se treba voditi prioritetima i docijepiti one kategorije stanovništva za koje i inače znamo da pripadaju u osjetljiviji dio populacije po tom pitanju (imunokompromitirani, stariji i sl.). Ako virus ostane među nama i nastavi dalje s mutacijama, treba iskoristiti vrijednost modernih cjepiva, kod kojih se lakše postiže promjena u sastavu s obzirom na predominantnu mutaciju, te se ona mogu u tom smislu doraditi. Uostalom, imamo primjer sezonskog, kampanjskog cijepljenja protiv gripe, svake sezone s neznatno promijenjenim sastavom cjepiva", precizirao je.

"Radnici u zdravstvu moraju shvatiti da uz prava idu i obaveze"

Dotaknuo se onih koji rade u zdravstvu

"Poseban dio zaslužuju zdravstveni radnici, kao i radnici u zdravstvu, koji, uz dužno poštovanje, moraju shvatiti da uz određena prava idu i određene obveze, odnosno odgovornost. Stoga smatram da svi iz sustava koji se premišljaju oko cijepljenja, moraju prelomiti i prihvatiti odgovornost te svojim primjerom pokazati i drugima. Uostalom, što je veći broj cijepljenih u zdravstvenom sustavu, on sam će biti sigurniji za sve", navodi.

"Mislim da je određen broj ljudi krivo shvatio da je cjepivo 'čarobni štapić' koji će riješiti sve probleme u svezi korone, više se neće morati nositi maske, izbjegavati nepoznata velika okupljanja i sl., pa su sada razočarani jer i neki cijepljeni mogu prenijeti zarazu, čak se i razboljeti. Zaboravlja se pri tome da je broj hospitaliziranih, teško bolesnih, pa i zaraženih daleko, daleko veći među necijepljenima", dodaje.

"Naš problem nisu mjere, već nepridržavanje njih"

Oko mjera navodi da su one u Hrvatskoj dosta dobro izbalansirane.

"Često se poteže pitanje eventualne potrebe uvođenja strožih mjera. Mislim da su naše mjere prilično dobro izbalansirane i poprilično liberalne te bi polučile puno bolji uspjeh kada bi ih se u potpunosti svi pridržavali te kada bi se one koji ih se smišljeno ne pridržavaju, primjereno kaznilo. Dakle, naš problem nisu mjere, već nepridržavanje mjera i izostanak kontrole, odnosno učinkovite penalizacije", riječi su Venusa.

Što se tiče covid-potvrda, naveo je da one definitivno imaju određenu vrijednost, ako ih se pravilno koristi, ali opet u kombinaciji s ostalim epidemiološkim mjerama, a nikako samostalno. 

"Nitko ne može jamčiti potpunu epidemiološku sigurnost"

"Dakle, ako na određenom skupu u zatvorenom prostoru, kojemu prisustvuju samo osobe koje su preboljele bolest, koje su cijepljene ili imaju negativan BAT (brzi antigenski test) nema obveze fizičke distance, ograničenja broja sudionika, nošenja maski i obvezne dezinfekcije ruku, nitko ne može jamčiti potpunu epidemiološku sigurnost", rekao je. 

"Naime, sada znamo da i neke cijepljene osobe mogu prenijeti zarazu, a da su pri tome u potpunosti klinički zdrave (to nije nikakva novost u epidemiologiji zaraznih bolesti), jednako kao što je poznata i mogućnost tzv. lažno negativnog testa kod onih koji su testirani brzim antigenskim testom. Ali nitko razuman ne može osporiti izrazito manji rizik od zaražavanja na tako organiziranim skupovima, za razliku od drugih gdje se navedene mjere ne poštuju", zaključio je Venus.