PREMA godišnjem izvještaju Europske komisije (EK), koji obrađuje tematiku transporta u Europskoj uniji, Hrvatska je najgora u EU kada je riječ o učinkovitosti željezničkih usluga.

Izvještaj “Transport in the European Union - Current Trends and Issues” na 171 stranici detaljno analizira situaciju u zračnom, cestovnom, željezničkom itd. prometu unutar Europske unije, a za taj je resor u EK inače zadužena povjerenica iz Slovenije Violeta Bulc. Kada je riječ o Hrvatskoj, problem nisu samo željeznice, nego i sigurnost na cestama, te se u izvještaju navodi kako Hrvatska, Rumunjska, Poljska, Grčka i Bugarska trebaju pod hitno uvesti nove mjere sigurnosti.

Katastrofalna željeznička infrastruktura

Ipak, problem broj jedan transportnog sektora u Hrvatskoj su željeznice, ističe EK, te konstatira da u Hrvatskoj “željeznička infrastruktura značajno zaostaje za prosjekom Europske unije”.

“Zastarjela i ograničena željeznička infrastruktura rezultira slabom kompetitivnošću, niskom kvalitetom usluga i preferiranjem drugih načina transporta, primjerice cestovnog, u kojemu je infrastruktura značajno kvalitetnija. No troškovi i negativni utjecaj na okoliš su mnogo viši kod cestovnog prometa”, navodi EK te ističe da je u Hrvatskoj sagrađeno tek 5 do 6 posto predviđene osnovne željezničke mreže Europe, dok je prosjek EU-a između 50 i 60 posto, što znači da Hrvatska deset puta zaostaje za prosjekom EU-a, a još više za članicama koje imaju izvrstan željeznički promet.

Slaba produktivnost državnih tvrtki

EK upozorava da željezničkim transportom u Hrvatskoj “dominira restriktivna regulacija i politika” te da bi trebalo “ukloniti regulativna ograničenja, uvesti otvorene i transparentne procedure natječaja i poboljšati suradnju između tvrtki u državnom vlasništvu i privatnih operatera” ako se stanje želi popraviti. 

Naročito se proziva “slaba produktivnost” u državnim tvrtkama povezanim sa željezničkim prometom poput Hrvatskih željeznica (HŽ, te se konstatira da to ima negativan utjecaj na cijeli željeznički sektor. U izvještaju se podsjeća da kompetitivnost u željezničkom sektoru u kombinaciji s modernom infrastrukturom stvara radna mjesta i može generirati rast hrvatske ekonomije, no da u Hrvatskoj nema ni kompetitivnosti ni modernizacije.

Građani svaki aspekt željezničkog prometa u Hrvatskoj ocjenjuju kao loš

Zbog svega toga ne čudi što je zadovoljstvo željezničkim prometom u Hrvatskoj također ispod prosjeka Europske unije. Prema istraživanju Eurobarometra, svi aspekti željezničkog prometa u Hrvatskoj su loše ocijenjeni od strane građana: od reakcija na pritužbe, preko točnosti, pa do čistoće unutrašnjosti putničkih vagona. Također se ističe da vlakovi u Hrvatskoj nemaju odgovarajuće realiziran pristup za putnike slabije mobilnosti, primjerice za one u invalidskim kolicima.

Povrh toga, ističe se da bi Hrvatska u svojim urbanim područjima trebala poboljšati prometnu povezanost te da je to još jedan od načina podizanja produktivnosti i potencijala gospodarskog rasta. Dovoljno je sjetiti se kako izgleda tramvajski promet u Zagrebu da bude jasno zašto EK ističe i ovaj aspekt.

Nesposobnost realiziranja projekata za koje su dobiveni europski novci

EK zabrinjava i što kasni provedba nekih projekata za koje je Hrvatska dobila znatan novac iz europskih fondova, poput radova na dionici pruge Dugo Selo - Križevci. To se poklapa i s upozorenjima iz niza drugih izvještaja EK u kojima se Hrvatsku ističe kao članicu koja nije u stanju realizirati projekte za koje već ima sva osigurana sredstva, što je doista veliki šamar za hrvatsku administraciju i Ministarstvo europskih fondova kojim upravlja moralno kompromitirana ministrica Gabrijela Žalac.

EK Hrvatsku proziva i zbog toga što nema zadovoljavajuću infrastrukturu za prometala s obnovljivim izvorima energije, poput električnih automobila, te da bi se tako mogla početi smanjivati i zagađenost koju proizvodi automobilski promet. 

U brojkama to izgleda ovako: najviša ocjena transportne infrastrukture koja se daje u izvještaju je 7, prosjek EU-a iznosi 4,33, a Hrvatska je ocijenjena s 2,66. 

Loša sigurnost cestovnog prometa

Nadalje, iako je kvaliteta cestovnog prometa zbog velikih ulaganja znatno bolja od željezničkog, sigurnost je veliki problem. Konkretno, prosječan broj poginulih na milijun stanovnika na prometnicama u EU je 49, a kod nas čak 80.

Europska unija je izdvajala i izdvajat će velika sredstva za poboljšanje prometne infrastrukturu te bi Hrvatska od toga itekako mogla profitirati da su vlada Andreja Plenkovića i nadležna ministrica Žalac sposobni izvući europski novac i realizirati projekte.

EU povećava izdavanja za promet i infrastrukturu

U sljedećih 7 godina - europski budžet se izrađuje za sedmogodišnji period - prometni budžet EU-a mogao bi iznositi čak 100 milijardi eura, a naglasak ulaganja bit će usmjeren u zaštitu okoliša i primjenu čišćih goriva u prometu. Primjerice, jedan takav projekt već se provodi u Antwerpenu, drugoj po veličini luci u Europi, čija je površina jednaka veličini 20 tisuća nogometnih igrališta, a u kojoj radi oko 60 tisuća ljudi. Doprinos belgijskom BDP-u je 5 posto, a zarađuju i od turizma. 

Možemo li zamisliti da je Hrvatska sposobna osmisliti i provesti takav projekt, naročito s ministrima poput Žalac i Olega Butkovića koji je zadužen za infrastrukturu i promet?

Također, promet je jedini sektor u kojem se povećava emisija štetnih plinova, pa će EU novčano podržavati razvoj željeznica i riječne plovne putove te rasteretiti cestovni promet koji je uzrok najvećeg onečišćenja. Sve to je ogromna prilika, naročito za smiješno loše hrvatske željeznice, no sve ukazuje da će i ta šansa ostati neiskorištena.

Pogledajte cijeli izvještaj:

Izvještaj Europske komisije o promet u EU, 2019. by Index.hr on Scribd