Novi podaci Eurostata otkrivaju kako Hrvatska uništava budućnost svoje djece

Novi podaci Eurostata otkrivaju kako Hrvatska uništava budućnost svoje djece

Foto: Miroslav Beneda  123rf/ Eurostat

EUROSTAT je objavio zanimljive podatke za 2016. godinu o tome koliko se u pojedinim članicama Europske unije koriste usluge formalne brige o djeci do 12 godina, poput vrtića, jaslica, dnevnog boravka za djecu, posjeta medicinskih stručnjacima i raznih drugih aktivnosti koje su osmišljene za djecu, a Hrvatska je ponovno, i nažalost nimalo iznenađujuće, među najgorima.

Najmanje mališana u članicama EU-a koristi usluge formalne brige o djeci u Latviji (1 posto), dok je Hrvatska predzadnja s 2 posto. Nasuprot tome, na prvom mjestu je Danska u kojoj 86 posto djece koristi formalne usluge brige o djeci, a nakon nje slijede Švedska (70 posto) i Velika Britanija (65 posto).

Kada se pogledaju prosječni podaci za cijelu Europsku uniju, 39 posto djece do 12 godina koristi formalne usluge za djecu, dakle otprilike svako 4 dijete od 10. 29 posto koristi usluge za djecu koja se moraju plaćati, a 10 posto one koje su besplatne. 68 posto kućanstava na nivou EU-a je zadovoljno pristupom koji imaju za usluge za djecu, a kao glavni razlozi nekorištenja ovih usluga navode se nedostatne financije (16 posto) i nedostatak slobodnih mjesta (4 posto). Eurostat u svojem izvještaju ističe da je briga od djeci i podrška njihovom razvoju jedan od dvadeset ključnih principa u Europskom stupu socijalnih prava.
 
Bolji socijalni sistem na sjeveru i zapadu Europe
 
Hrvatska se sa svojih katastrofalnih 2 posto nalazi u skupini zemalja kao što su još Slovačka (3 posto), Estonija i Španjolska (4 posto), Češka (5 posto), Litva (6 posto), Italija (8 posto) i Bugarska (9 posto). Podaci još jednom pokazuju da je na sjeveru i zapadu Europe socijalni sistem bolje osmišljen, efikasniji i dostupniji građanima nego na istoku i jugu. 
 
No, zanimljivo je da su Hrvati jako zadovoljni s pristupom službama formalne brige za djecu, te su po tom kriteriju na drugom mjestu s 92 posto (prvi su, naravno, Danci s 94 posto). Riječ je o paradoksalnom rezultatu koji pokazuje da su Hrvati na začelju EU-a po korištenju usluga i službi brige za djecu, a istovremeno su među najzadovoljnijima pristupom uslugama koje uopće ne mogu koristiti! To sugerira da Hrvati zapravo uopće ne razumiju u koliko se lošoj situaciji nalaze po ovom kriteriju u poređenju s najrazvijenijim državama Unije.
 
Iako se na prvi pogled ovo može činiti kao jedna od manje relevantnih statistika po kojima se Hrvatska nalazi na začelju Europske unije, zapravo je riječ o jednoj od najvažnijih. 
 
Gotovo svaki treći grad i općina u Hrvatskoj na svojem području nemaju ni vrtić ni jaslice
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
Naime, prošlogodišnje istraživanje znanstvenica s Pravnog fakulteta pokazalo je da u Hrvatskoj čak 40 posto djece uopće ne ide u vrtić te da je cjelokupno stanje sustava predškolskog odgoja vrlo loše. Gotovo svaki treći grad i općina u Hrvatskoj - njih 161 - na svojem području nemaju ni vrtić ni jaslice, a njih 96 nema čak ni organiziranu predškolu, obveznu za svu djecu u godini prije kretanja u prvi razred osnovne škole. U dvije trećine jedinica lokalne uprave u vrtić ne ide ni polovica djece. Razlike u obuhvatu djece prema županijama ogromne su, pa tako u Brodsko-posavskoj županiji vrtić pohađa manje od jedne petine djece (18,9 posto) u dobi od tri do šest godina, dok ih u Zagrebu u vrtić ide gotovo 90 posto.
 
Rezultat toga su generacije djece koja nemaju ni približno jednake šanse u životu, što znači da nerazvijeni sustav predškolske njege proizvodi tisuće budućih konobara i konobarica, te sličnih niskokvalificiranih radnika. Nadalje, izostanak dobro organizirane predškolske njege znači i da je mnogim ženama teško uskladiti majčinstvo i karijeru, što dodatno unazađuje hrvatsko društvo.
 
Hrvatska je jedno od socijalno najnepropusnijih društava unutar EU-a
 
Hrvatska je - prema istraživanju koje su objavile Ivane Dobrotić i Tea Matkovića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta - jedno od socijalno najnepropusnijih društava u EU-u. To, konkretno, znači da dijete niskoobrazovanih i materijalno ugroženih roditelja nigdje u EU-u nema tako malo izgleda izdignuti se iznad statusa svojih roditelja ili završiti fakultet kao u Hrvatskoj. Dijete odraslo u obitelji primatelja socijalne pomoći ima nevjerojatno velike izglede da će u odrasloj dobi biti u istoj poziciji.
 
Hrvatska zapravo uništava budućnost svojih najmlađih, a to sada dodatno potvrđuju i podaci koje je objavio Eurostat. Naročito je uznemirujuće što se sve to događa unatoč konstantnim pričama vlade kako radi na mjerama zaustavljanja masovnog iseljavanja i demografske katastrofe, a u osnovi se pokazuje da hrvatska država nije sposobna ni postojećoj djeci osigurati zadovoljavajuće uvjete odrastanja i potrebnu njegu po europskim kriterijima, pa je nejasno kako uopće može potaknuti na rađanje više djece.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara