EUROPSKI čelnici okupljaju se sutra u Njemačkoj kako bi razgovarali o suradnji u području energetike i sigurnosti u Sjevernom moru. Međutim, strahovi zbog američkih namjera prema Grenlandu mogli bi zasjeniti službeni dnevni red summita. Iako je regija već dugo suočena sa zabrinutošću zbog prijetnji koje predstavlja Rusija, u posljednje su vrijeme napetosti porasle zbog nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme taj autonomni danski teritorij, piše France 24.

Napetosti oko Grenlanda

Njemački kancelar Friedrich Merz domaćin je sastanka koji se održava samo nekoliko dana nakon što je Trump odustao od prijetnje da će silom zauzeti Grenland i uvesti kaznene carine europskim saveznicima u NATO-u koji bi se tome usprotivili. Trump je izjavio da je postigao "okvirni" sporazum s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, no ta je objava, bez otkrivanja detalja, izazvala i olakšanje i zbunjenost.

"Morat ćemo posvetiti povećanu pažnju svim dijelovima europskog teritorija NATO-a", rekao je Merz u četvrtak nakon izvanrednog sastanka Europskog vijeća, dodavši: "To se prije svega tiče Sjevera." Na popisu gostiju u Hamburgu nalaze se danska premijerka Mette Frederiksen, koja je u petak posjetila Grenland, te predstavnici NATO-a, Europske komisije i Islanda.

Očekuje se i dolazak čelnika iz Norveške, Nizozemske, Irske, Belgije i Luksemburga, dok Velika Britanija i Francuska na summit šalju ministre. "S obzirom na sastav sudionika sastanka, siguran sam da će sigurnost na Visokom sjeveru također biti od interesa za sudionike", izjavio je Steffen Meyer, glasnogovornik kancelara Merza.

Sabotaža i nadzor

Službeni cilj summita je poticanje prekograničnog širenja vjetroelektrana na moru, razvoja tržišta vodika i povezivanja offshore infrastrukture. Ipak, sigurnosna pitanja bit će visoko na dnevnom redu, budući da su Sjeverno i susjedno Baltičko more već dugo mete takozvanih "hibridnih napada", za koje se uglavnom okrivljuje Rusija.

Sumnja se da teretni brodovi povezani s Rusijom sabotiraju podmorske komunikacijske kabele i nadziru kritičnu infrastrukturu. U Njemačkoj su vlasti dodatno uznemirene misterioznim letovima dronova iznad zračnih luka, vojnih baza i industrijskih postrojenja, a vjeruje se da su neki od njih lansirani s brodova koje je poslala Rusija.

Merz je prošli tjedan najavio da će teme rasprave u Hamburgu biti "pomorska sigurnost" kao i "zajednički gospodarski uspjeh na Sjeveru".

Energetski ciljevi i izazovi

Cilj je pretvoriti Sjeverno more u "najveći svjetski rezervoar čiste energije", što je Merz opisao kao projekt od "ključne važnosti za snažnu, sigurnu i neovisnu Europu". Na prethodnom summitu Sjevernog mora 2023. godine, države su se dogovorile o izgradnji vjetroelektrana ukupnog kapaciteta do 300 gigavata do sredine stoljeća, s prijelaznim ciljem od 120 GW do 2030. godine.

Međutim, prema trenutnim trendovima, do kraja desetljeća bit će instalirano samo 82 GW kapaciteta, navodi konzultantska tvrtka Baringa. Vladini izvori potvrdili su da će se u Hamburgu raspravljati o rješavanju "trenutnih poteškoća" s kojima se industrija suočava.

Među preprekama su logistička uska grla u lukama, nedostatak dijelova i mrežna infrastruktura koja se teško nosi s dodatnom i promjenjivom energijom. Također postoji zabrinutost zbog ulaska kineskih proizvođača turbina u opskrbni lanac, dok europski akteri nastoje ojačati vlastitu autonomiju.

Klima i sigurnost

Zagovornici energije vjetra ističu da je ona korisna ne samo za klimu, već i za sigurnost. Decentralizirani sustavi poput vjetroelektrana otporniji su na sabotaže i napade od elektrana na fosilna goriva, cjevovoda ili naftnih tankera.

Simon Skillings iz think tanka E3G rekao je da smo "mnogo naučili posljednjih godina ne samo iz nekih hibridnih napada koji su se dogodili na infrastrukturu, već i promatrajući situaciju u Ukrajini i Rusiji.

Naučili smo da su raspršena sredstva otpornija." Objasnio je: "Raspršenija infrastruktura je robusnija... U osnovi su potrebni višestruki napadi, a ne pojedinačni napadi, da bi se prekinula opskrba energijom."

Skillings je dodao da bi vjetroelektrane na moru mogle pomoći u jačanju pomorske sigurnosti ako bi se oprema za nadzor ili dronovi integrirali u turbine. Ipak, upozorio je da još uvijek postoji "vrlo malo koordinacije o tim pitanjima u Sjevernom moru" te da bi izgradnja otpornosti sustava također povećala troškove.