NAKON potvrde slučajeva virusa Nipah u indijskoj saveznoj državi Zapadni Bengal, nekoliko zračnih luka u Aziji podiglo je razinu pripravnosti. Riječ je o virusu za koji nema lijeka, a čija se stopa smrtnosti, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), kreće između 40 i 70 posto.

Tajland je uveo zdravstvene preglede za putnike iz Zapadnog Bengala, dok su tajvanske vlasti najavile da će bolest klasificirati kao prijetnju pete kategorije.

Indijsko ministarstvo zdravstva potvrdilo je dva slučaja zaraze kod medicinskih sestara te izvijestilo da je praćeno i testirano gotovo 200 bliskih kontakata. Iako se epidemije u Južnoj Aziji javljaju gotovo svake godine, globalna svijest o opasnosti ovog virusa i dalje je niska, piše Washington Post. Zasad nema izvješća o širenju zaraze izvan Indije.

Što je virus Nipah i kako se širi?

Virus Nipah je zoonoza, što znači da se na ljude prenosi sa životinja. Ljudi se mogu zaraziti izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama, ponajprije voćnim šišmišima i svinjama, ili s njihovim kontaminiranim tkivom i izlučevinama. Do zaraze može doći i konzumacijom hrane, primjerice voća, koju su životinje kontaminirale.

Epidemije u Bangladešu povezuju se s konzumacijom sirovog soka datuljine palme koji su zagadili voćni šišmiši. Kada virus prijeđe na ljude, može se prenositi i s osobe na osobu bliskim kontaktom. Stručnjaci ističu da će, kao i kod prethodnih epidemija, pojačani nadzor u regiji i provjere putnika biti ključni za suzbijanje širenja zaraze.

Povijest i širenje virusa

Virus Nipah prvi je put otkriven 1999. u Maleziji, gdje je u velikoj epidemiji među uzgajivačima svinja umrlo više od 100 ljudi. Među svinjama se pokazao vrlo zaraznim. Od tada se epidemije javljaju gotovo svake godine u Aziji, pogotovo u Bangladešu i Indiji.

Prema istraživanju objavljenom u studenom 2025. u časopisu Journal of Infection and Public Health, posljednjih se godina u Bangladešu epidemije javljaju prema "predvidljivom sezonskom obrascu" između prosinca i travnja. Autori studije taj obrazac povezuju s vrhuncem sezone sakupljanja soka datuljine palme, koji se ondje tradicionalno konzumira sirov. Voćni šišmiši često borave na stablima datulja. Epidemije su zabilježene i u Maleziji, na Filipinima te u Singapuru.

Ovogodišnja epidemija značajna je jer je prva potvrđena u Zapadnom Bengalu od 2007. godine. "To znači da se Nipah vratio na ovo područje nakon duge stanke, što je zabrinjavajuće s nadzornog stajališta", izjavila je Lauren Sauer, direktorica Mreže za istraživanje posebnih patogena pri Medicinskom centru Sveučilišta Nebraska.

Indijsko ministarstvo zdravstva priopćilo je da su vlasti pokrenule "brze i sveobuhvatne javnozdravstvene mjere u skladu s utvrđenim protokolima", što je osiguralo pravovremeno suzbijanje slučajeva. Ministarstvo je dodalo da nakon prva dva slučaja nisu otkriveni novi.

Dok su znanstvenici 2020. tražili porijeklo pandemije koronavirusa, prva epidemija Nipaha služila je kao studija slučaja za prelijevanje zoonotske bolesti sa životinja na ljude. Zoonotsko porijeklo koronavirusa koji je izazvao pandemiju nije dokazano, ali i dalje ostaje vodeća teorija.

Koji su simptomi virusa Nipah

Bolest se razvija nekoliko dana nakon zaraze, a prvi simptomi uključuju vrućicu, glavobolju, kašalj, bolove u mišićima i otežano disanje. S napredovanjem infekcije mogu se javiti neurološki simptomi poput oticanja mozga, što može dovesti do smrti.

Pacijenti koji prežive encefalitis, odnosno upalu mozga, mogu se oporaviti, no ponekad ostaju s doživotnim posljedicama, uključujući epileptične napadaje.

Liječenje i prevencija

Prema podacima CDC-a, smrtnost od virusa Nipah iznosi između 40 i 70 posto. Za Nipah ne postoje odobreni lijekovi niti dostupna cjepiva. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2018. godine uvrstila Nipah na popis prioritetnih patogena za koje je potrebno hitno ubrzati istraživanje i razvoj. "Postoje obećavajuća cjepiva u različitim fazama ispitivanja, kao i nedavni napredak u liječenju monoklonskim protutijelima", rekla je Sauer.

Budući da ne postoje lijekovi za liječenje ili prevenciju, WHO navodi da je najbolja zaštita podizanje svijesti o faktorima rizika. To uključuje mjere za sprječavanje pristupa šišmiša mjestima gdje se prikuplja sok datuljine palme te obavezno prokuhavanje prikupljenog soka.

WHO također savjetuje poljoprivrednicima u rizičnim područjima da pri osnivanju novih farmi svinja uzmu u obzir blizinu staništa šišmiša. "Liječenje je ograničeno na skrb koja je uglavnom potporna i zahtijeva visokokvalitetno te resursno intenzivno zbrinjavanje pacijenta", pojasnila je Sauer.