NOVE kineske kontrole izvoza rijetkih zemnih metala mogle bi dovesti do zaustavljanja proizvodnje automobila jer bi se zalihe ključnih magneta mogle iscrpiti u roku od nekoliko mjeseci ako Peking potpuno obustavi izvoz, piše Financial Times. U travnju je Peking proširio ograničenja na izvoz sedam rijetkih zemnih elemenata i magneta koji su ključni za električna vozila, vjetroturbine i borbene zrakoplove, kao odgovor na carine od 145 posto koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.

>> Kina ima moćan adut u trgovinskom ratu. "Udara tamo gdje Amerikance najviše boli"

Vladini dužnosnici, trgovci i menadžeri iz automobilske industrije rekli su da tvrtke, za koje se procjenjuje da će imati zalihe još tri do šest mjeseci, sada žure s novim nabavama i traženjem alternativnih izvora kako bi izbjegle ozbiljne poremećaje u proizvodnji.

Jan Giese, trgovac metalima iz frankfurtske tvrtke Tradium, upozorio je da su kupci zatečeni nespremni i da većina proizvođača automobila i njihovih dobavljača ima zalihe magneta tek za dva do tri mjeseca. "Ako u tom roku magneti ne stignu u EU ili Japan, mislim da ćemo imati zaista ozbiljne probleme u lancu opskrbe automobilske industrije", rekao je Giese.

"Ograničenja će imati velik utjecaj na Teslu i sve ostale proizvođače automobila"

Najnovije kineske kontrole usmjerene su na teške i srednje rijetke zemne metale, koji omogućuju izradu magneta visokih performansi, otpornih na visoke temperature, poput disprosija, terbija i samarija. Ovi su elementi ključni za vojne sustave poput borbenih zrakoplova, projektila i dronova, kao i za rotore, motore i prijenosnike koji se koriste u električnim i hibridnim automobilima.

Jedan visoki dužnosnik iz automobilske industrije rekao je da će ova ograničenja imati velik utjecaj na Teslu i sve ostale proizvođače automobila te je ocijenio ozbiljnost kineskih kontrola sa "7 ili 8 od 10".

"To je oblik odmazde kojim kineska vlada poručuje: 'Nećemo više odgovarati istom mjerom na carine, ali ćemo vas pogoditi tamo gdje boli, pa će vaše tvrtke vršiti pritisak na vlastite vlade da promijene tarifnu politiku'", rekao je isti izvor.

Zabranjeno slanje rijetkih zemnih metala u SAD

Rijetki zemni metali široko su rasprostranjeni u Zemljinoj kori, ali se teško i skupo prerađuju na ekološki prihvatljiv način. Kina gotovo u potpunosti kontrolira preradu teških rijetkih zemnih elemenata.

Laki rijetki metali, poput neodimija i praseodimija, koji se koriste u većim količinama za izradu magneta, zasad nisu obuhvaćeni zabranom, što Kini ostavlja "velik prostor za dodatne prijetnje" ako trgovinski rat eskalira, rekao je Cory Combs iz pekinške savjetodavne kuće Trivium.

Po novim pravilima, kineski izvoznici moraju ishoditi dozvolu za svaku pošiljku rijetkih metala u inozemstvo, a zabranjeno je njihovo prosljeđivanje Sjedinjenim Državama. Ipak, provedba tih ograničenja, koja se od 2023. postupno šire na sve više ključnih minerala kao odgovor na američke zabrane izvoza tehnologije čipova u Kinu, zasad nije sustavna.

Neki kineski izvoznici već su proglasili višu silu za pošiljke rijetkih zemnih metala i magneta namijenjenih inozemstvu te povukli robu iz ponude, što dodatno otežava ionako netransparentno formiranje cijena na tom tržištu.

Japan i Australija računaju na vlastitu preradu

Japan i druge zemlje polažu nade u smanjenje kineske dominacije nad teškim rijetkim metalima preko australske kompanije Lynas, koja planira proširiti svoj pogon u Maleziji i započeti preradu disprosija i terbija do sredine 2025.

"Zalihe teških rijetkih zemnih metala nisu dovoljne da se spriječi moguće poremećaje u opskrbnom lancu automobilske industrije", rekao je jedan dužnosnik japanske vlade i dodao da bi državne rezerve mogle pružiti sigurnost uz zalihe od dva do tri mjeseca koje trenutno drže proizvođači automobila.

"Ključno je pitanje možemo li na vrijeme izgraditi novi, alternativni opskrbni lanac da premostimo ovu situaciju", dodao je.

Još nije jasno kako točno kineska vlada planira provoditi najnovija ograničenja iako su uvedena 2. travnja. Analitičari ističu da se nova pravila donose u trenutku kad Kina ima sve manje sirovina za preradu teških rijetkih metala zbog građanskog rata u Mjanmaru, pa bi zabrana izvoza mogla pomoći da se zadovolje domaće potrebe.

Stručnjaci primjećuju da Kina u posljednjih nekoliko godina oklijeva s potpunim zabranama koje bi joj nanijele štetu, kao što je slučaj s metalom galijem. No izvoz drugih metala, poput antimona koji se koristi za izradu metaka, već je ozbiljno poremećen. "Ključno je pitanje koliko će vremena trebati za obradu izvoznih dozvola", rekao je Giese.

Kineska nadmoć građena desetljećima

Kina je s vađenjem rijetkih minerala započela još 1950-ih, no pravi uzlet dogodio se krajem 1970-ih, kada je kombinirala jeftinu radnu snagu, slabe ekološke standarde i strane tehnologije, objašnjava Stan Trout iz konzultantske firme Spontaneous Materials. "Mnoge tehnologije koje su koristili razvijene su u SAD-u, Japanu ili Europi. Kinezi su ih usvojili i s vremenom poboljšali", kaže.

Kako je rasla proizvodnja, Peking je shvatio koliko su ti metali strateški važni. Već 1992. bivši vođa Deng Xiaoping proročanski je izjavio: "Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke minerale." Danas je Kina ostvarila tu viziju - kontrolira gotovo cijeli lanac, od rudnika do gotovih proizvoda.

Prema američkoj Geološkoj službi, SAD je između 2020. i 2023. čak 70% svojih potreba za rijetkim metalima podmirivao uvozom iz Kine.