NAKON što se godinama borio za opstanak, posrnuli div Intel mogao bi se oporaviti zahvaljujući novom valu umjetne inteligencije.

Novi izvršni direktor Lip-Bu Tan kladi se na preokret u utrci za AI kako bi oživio proizvođača čipova, pri čemu je porast potražnje za procesorima (CPU), Intelovim ključnim proizvodom, dao tvrtki novu priliku za preporod, piše CNN.

Kada je Lip-Bu Tan u ožujku 2025. preuzeo vodstvo Intela, tvrtki je očajnički bio potreban preokret. Pionir poluvodiča iz Silicijske doline godinama je gubio vodeću poziciju na tržištu u srazu s Nvidijom, AMD-om i Qualcommom. U međuvremenu, tajvanski TSMC proizvodi 90% najnaprednijih čipova na svijetu, ostavljajući malo prostora Intelovoj vlastitoj ljevaonici.

Problemi koji su mučili tvrtku nisu promakli Tanu, koji je u svojim prvim javnim komentarima u travnju 2025. izjavio: "Postoje područja u kojima se moramo poboljšati i tu nema brzih rješenja".

Tan (66), izvršni direktor rođen u Maleziji, koji je proveo desetljeće na čelu tvrtke Cadence Design Systems, uglavnom se držao po strani otkako je preuzeo Intel. Stoga, kada je prošli tjedan održao uvodni govor na Computexu, godišnjem sajmu u Taipeiju koji je postao središte AI industrije, okupilo se brojno slušateljstvo.

Publika je došla čuti više o Intelovom ključnom proizvodu – centralnoj procesorskoj jedinici (CPU) – čipu koji desetljećima djeluje kao mozak računala, prijenosnika i poslužitelja. No, procesori se sada smatraju ključnima za utrku u umjetnoj inteligenciji, što je Intelu dalo novu priliku.

"Oživljavanje procesora moglo bi spasiti tvrtku", rekao je za CNN Dan Nystedt, potpredsjednik azijske privatne investicijske tvrtke TriOrient. "Većina Intelovog poslovanja su procesori".

U izjavi za CNN, iz Intela su poručili da se Tan usredotočio na izvršenje i vraćanje kupaca u središte svega što radi. "S jačom bilancom, osvježenim vodstvom i obnovljenim fokusom na inženjersku disciplinu, Intel je pozicioniran da iskoristi prilike za rast koje donosi umjetna inteligencija", naveli su iz tvrtke.

Ogromna prilika za Intel

Intelov preokret mogao bi dobiti sretan poticaj zahvaljujući agentnoj umjetnoj inteligenciji, novoj generaciji AI-ja koja može izvršavati zadatke u ime osobe, umjesto da samo odgovara na pitanja.

Dok su grafičke procesorske jedinice (GPU), u kojima se specijalizirala Nvidia, idealne za treniranje AI modela, procesori bilježe porast potražnje jer su korisni za inferenciju - proces primjene već istreniranih AI modela. Inferencija je ključna za pokretanje novog vala AI agenata koje razvijaju tvrtke poput OpenAI-ja, Anthropic-a i Googlea.

"CPU je sada dirigent, a GPU je orkestar", rekao je izvršni direktor Nvidije Jensen Huang u svom govoru u Taipeiju uoči Computexa. Nvidia je tijekom konferencije najavila i vlastiti prodor na tržište procesora, predstavivši novi čip za prijenosna i stolna računala.

Tan je novinarima na marginama Computexa rekao da su ga mnogi izvršni direktori zvali tijekom prošlog mjeseca tražeći više procesora. "Ovo je za nas ogromna prilika", rekao je Tan.

"Doista smo uzbuđeni zbog toga". Analitičari kažu da bi veća potražnja za procesorima mogla Intelu dati poticaj u prodaji tijekom sljedećih nekoliko godina ako brzo poveća proizvodnju i osigura kvalitetu. "Vrlo smo usredotočeni na opskrbu, osiguravajući da možemo oduševiti kupca", dodao je Tan.

Tanova strategija preokreta

Čini se da je Tanova strategija u Intelu preslika njegovog uspješnog modela iz Cadencea, gdje je pojednostavio poslovanje, snažno ulagao u inženjering, širio tvrtku strateškim akvizicijama i njegovao duboke odnose s klijentima. Tan je otpustio otprilike 34% Intelove radne snage i zaustavio planove za proširenje proizvodnih pogona u Njemačkoj i Poljskoj. Također je smanjio korporativnu birokraciju, doveo nove talente, prodao sporednu poslovnu imovinu i vratio fokus tvrtke na njezine korijene.

"Intel je u svojoj suštini inženjerska tvrtka", rekao je Tan tijekom govora na Computexu. "To sam odlučio od prvog dana... Svi inženjeri izravno odgovaraju meni".

Tan je promaknuo inženjere i smanjio broj srednjih menadžera, što mu je omogućilo izravniji nadzor nad poslovanjem s čipovima i umjetnom inteligencijom. Prodao je Intelov kontrolni udio u jednoj podružnici radi povećanja likvidnosti te angažirao više rukovoditelje iz Qualcomma i Arma. Također je privukao ulaganja od Nvidije i Softbanka, osiguravajući stratešku podršku utjecajnih igrača u industriji.

"Tan pokušava dovesti više vanjskih resursa u Intel kako bi tvrtka dobila vremena i prostora ne samo za prilagodbu procesa proizvodnje čipova, već i za privlačenje više klijenata radi povećanja obujma proizvodnje", rekao je za CNN Chiayang Yao, analitičar tajvanske tvrtke za istraživanje tržišta Digitimes Research.

Državna potpora i preostali izazovi

U međuvremenu, Intel je dobio pomoć od Trumpove administracije. U kolovozu prošle godine američka vlada uložila je 8.9 milijardi dolara u dionice Intela, stekavši otprilike 10% udjela u tvrtki. Cilj je bio pomoći naporima za proširenje istraživačkih i proizvodnih pogona u SAD-u te osigurati domaći lanac opskrbe naprednim čipovima za potrebe nacionalne sigurnosti. Dionice Intela od tada su porasle za oko 300%.

Taj je sporazum bio dio napora da se potakne proizvodnja poluvodiča u SAD-u, što je bio ključni prioritet Trumpovog drugog mandata. No, Intel se i dalje suočava s velikim izazovima, posebno u svom poslovanju s ljevaonicama za proizvodnju čipova, koje se bori s privlačenjem klijenata i poboljšanjem kvalitete, rekli su analitičari.

Ipak, postignut je prijeko potreban napredak za tvrtku koja je godinama stagnirala. "Tan je uspio zaustaviti krvarenje i prebaciti tvrtku s intenzivne njege na redovni odjel", zaključio je Yao.