NAKLADA tiskanih medija u Hrvatskoj je prošle godine pala za čak 16,6 posto, što je najveći pad u Europi, pokazuju to podaci Svjetske udruge novinskih izdavača. Naklade uglavnom padaju u cijeloj Europi, izuzetak su samo Češka, Poljska i Slovenija koja je zabilježila najveći rast od 19,4 posto.

Trend pada naklada tiskovina mnoge zemlje Europske unije bilježe godinama. U čak 14 zemalja pad se bilježi već sedmu godinu za redom, a na vrhu te duge ljestvice su Slovačka, Grčka, Portugal, Nizozemska, Danska i Njemačka.

Naklada pada i u zemljama koje nisu članice Unije. Uz Hrvatsku, taj trend bilježe i Norveška i Švicarska.

Dok na Starom kontinentu i Sjevernoj Americi padaju, novinske naklade uglavnom rastu u azijskim i južnoameričkim državama.

Zanimljivo je da je u Turskoj naklada novina porasla za čak 52,5 posto.

Timothy Balding, glavni direktor WAN-a, objašnjava kako se u svijetu događa globalni rast ukupne naklade novina, razvijaju se nova tržišta, povećava se udio besplatnih novina. Promjene u određenoj mjeri uzrokuje i razvoj tržišta malih oglasnika i novinskih web stranica.

Hrvatski novinski analitičar Ante Gavranović kaže da je ukupna prodana naklada dnevnih listova  u 2005. dosegnula gotovo 440 milijardi primjeraka, a njoj treba pridodati još oko 25 milijardi primjeraka besplatnih dnevnika.